1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

"Rusija de facto okončala partnerstvo s Evropom"

Njemačka štampa osvrće se na kritike predsjednika Gaucka na adresu Kremlja. U govoru povodom 75. godišnjice od početka Drugog svjetskog rata, Gauck je rekao da je Rusija "de facto okončala svoje partnerstvo" s Evropom.

„Stabilnost i mir u Evropi su ponovo u opasnosti“, izjavio je njemački predsjednik Joachim Gauck na skupu održanom povodom 75 godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata. Gauckovo obraćanje je tema kojom se bavi list „Frankfurter Allgemeine Zeitung“ u kojem piše da je Gauck, osvrćući se na borbe u Ukrajini, rekao da je riječ o „ratobornom sukobu zbog novih granica i poretka“.

„Još prije pet godina se vjerovalo da Rusija može biti dio zajedničke Evrope. EU, Nato i grupa velikih industrijskih nacija su razvile posebne odnose s Rusijom i zemlju integrisali na poseban način.`To partnerstvo je s ruske strande de facto okončano`, rekao je Gauck i dodao: `politiku, privredu i sigurnosnu politiku ćemo prilagoditi novim okolnostima. Suprostavljamo se svakome ko krši međunarodno pravo, ko anektira tuđe teritorije i vojno podržava odvajanje u drugim zemljama`“, prenosi „FAZ“ .

Njemački predsjednik Joachim Gauck sa poljskim kolegom Bronislavom Komorovskim na prigodnoj manifestaciji u Poljskoj

Njemački predsjednik Joachim Gauck sa poljskim kolegom Bronislavom Komorovskim na prigodnoj manifestaciji u Poljskoj

U komentaru Gauckovog govora, minhenski dnevnik „Süddeutsche Zeitung“ piše: „Njemački predsjednik protivriječi samom sebi. Kada je nedavno u Francuskoj bio na komemoraciji povodom 100-godišnjice izbijanja Prvog svjetskog rata, on je opomenuo da ne treba izgubiti političku volju da se od starih neprijatelja naprave partneri i prijatelji. Pokazalo se međutim da Joahim Gauck brzo odustaje od svoje opomene. Tako je on tokom posjete Poljskoj povodom 75. godišnjice izbijanja Drugog svjetskog rata, odjedanput izgubio političku volju da u Rusiji ipak vidi partnera. Cijelu krivicu za sve isključivo je prebacio na Rusiju govoreći u prošlom, vremenu o evropskoj Rusiji. To međutim nije pametno. To je nerazumno. Njemački predsjednik ima drugačiju ulogu od generalnog sekretara NATO-a. Verbalno naoružavanje ne spada u njegove dužnosti. On treba da da bude pomiritelj a ne djelitelj“, smatra komentator lista „Süddeutsche Zeitung“ .

I Evropa može biti ne meti islamista

„Ratnici `Islamske države´ u Iraku su radikalni i teže kao osnivanju terorističkog kalifata na arapskom prostoru. `Fanatični i brutalni muškarci i žene iz različitih zemalja zloupotrebljavaju religiju i moral kako bi proganjali i ubijali one koji im se usprotive, kako muslimane tako i predstavnike drugih religija`, prenosi Spiegel riječi njemačkog predsjednika koji je također dodao da je "u zajedničkom interesu EU to spriječiti jer konflikt može doći i do naših evropskih zemalja". S tim u vezi Gauck je dodao da nije isključeno da neka od evropskih država bude cilj islamističkih napada."

Sarajevo – grad koji želi normalno živjeti

List „Tageszeitung“ je objavio interju sa režiserom Béla Tarrom, direktorom sarajevskog „ Film Factory-a“.

Tarr u intervjuu govori da veza sa Sarajevom postoji još od 1996. godine kada ga je Susan Sonntag pozvala da bude član žirija tek formiranog filmskog festivala. „Grad je bio potpuno srušen. Za mene kao filmskog režisera vidjeti taj razoreni grad je bilo jako interesantno. Nakon toga sam se stalno ponovo vraćao. To mi je bilo važno.

Mađarski režiser Bela Tarr

Mađarski režiser Bela Tarr

Kada sam bio potreban, rado sam dolazio u Sarajevo“, kaže Tarr i dodaje: „Dejtonski mirovni sporazum je umjesto rješavanja problema, na neki način, zamrznuo sukob zaraćenih naroda. Zemlja je podijeljena na Republiku Srpsku i Federaciju BiH, koja opet ima kantone. Svi oni imaju svoje vlade za čije finansiranje su porebni poreski prihodi. Meni su teško razumljivi različiti interesi mnogih vlada“, rekao je pored ostalog Tarr. On kaže da se poslije rata u Sarajevu osjetilo da ljudi vole kino jer su ponovo željeli živjeti normalnim životom. Nisam boravio u opkoljenom Sarajevu, ali pretpostavljam da je bilo važno pokazati da se život nastavlja i u ratu. Kuće su bile izbušene snajperskim hicima s obje strane. Mora da je bilo kao u paklu, ali ljudi su voljeli svoje živote i dolazili su na provizorna prikazivanja filmova“, sjeća se Tarr u članku, koji je objavio Tageszeitung iz Berlina.