1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rurska oblast - Od uglja do umjetnosti

Rurska oblast je sa svojih pet miliona stanovnika najveća gradska konglomeracija u Njemačkoj. Nekada veliko industrijsko središte je 2010. godine jedna je od tri evropske prijestolnice kulture.

U Essenu je na simboličan način 2010. otvorena evropska godina kulture

U Essenu je na simboličan način 2010. otvorena evropska godina kulture

U Essenu je u subotu (09.01), u prisustvu brojnih zvanica, zvanično otvorena evropska godina kulture. Rurska oblast je 2010., pored mađarskog grada Pečuha i turske metropole Istanbula, proglašena evropskom prijestonicom. Nigdje drugo u Njemačkoj kao u Rurskoj oblasti, kojoj između ostalih pripadaju i gradovi poput Essena, Duisburga, Bochuma ili Gelsenkirchena, ne živi toliko puno ljudi na tako malom prostoru. Istorijski gledano je razvoj Rurske oblasti u megalopolis usko povezan s razvojem rudarstva i industrije čelika tokom 19. i 20. stoljeća. Ali, otkako su se šezdesetih i sedamdesetih godina prošlog vijeka zbog jeftine konkurencije iz drugih zemalja obje te industrijske grane našle u krizi, Rurska oblast doživljava proces duboke strukturne transformacije. Dolazi do orijentacije ka novim tehnologijama s jedne strane i širenja uslužnih djelatnosti s druge. Mnogi rudnici i čeličane pretvoreni su u kulturna središta i muzeje.

Rur je dugo godina bio simbol njemačkog kapitalizma

Pored Essena, odnosno Rurske oblasti, evropske kulturne prijestonice 2010. su još i Pečuh te Istanbul

Pored Essena, odnosno Rurske oblasti, evropske kulturne prijestonice 2010. su još i Pečuh te Istanbul

Klišei o Rurskoj oblasti su još uvijek prisutni u mnogim glavama - kako ljudi izvan Njemačke, tako i onih u zemlji. Mnogima i danas Rurska oblast vrijedi za simbol Njemačke kao klasične industrijske velesile, pred očima se pojavljuju slike dimnjaka visokih peći, velikih industrijskih pogona, brojnih rudnika i željezara u vlasništvu porodica Krupp ili Thyssen, ili siva i prljava radnička naselja. Decenijama je tu zrak bio toliko prljav da su ljudi izbjegavali izlaziti na ulicu u bijelim košuljama, a rublje koje bi se sušilo na balkonu bilo je potom prljavije nego prije pranja. Dugo vremena je Ruhr bio kako središte njemačkog kapitalizma tako i njemačkog radničkog pokreta.

Od tvorničkih dimnjaka do tvornica kulture

Generalna proba sa jedne od kulturnih manifestacija u Essenu

Generalna proba sa jedne od kulturnih manifestacija u Essenu

Ali vremena su se promjenila - ti stari klišei više nemaju nikakvog temelja u stvarnosti. Regija je posljednjih decenija prošla temeljitu strukturnu transformaciju, neke promjene su vidljive već i na prvi pogled. Tako su i zrak i rijeke u Rurskoj oblasti u međuvremenu znatno pročišćeni. Dortmund važi za najzeleniji grad u Njemačkoj, a izgrađeno je i više od 600 kilometara biciklističkih staza. Uz to, Ruhr je postao i značajno kulturno središte u Njemačkoj, što bi sada u okviru Evropske kulturne prijestolnice trebalo pokazati cijelom svijetu.

Od popularne do elitne umjetnosti

Jedan od velikih projekata koji će obuhvatiti čitavu Rursku oblast i koji na svojevrstan način pokušava povezati prošlost i budućnost te regije je projekt "Schachtzeichen" - označavanje rudarskih jama. Oko 400 velikih žutih balona ispunjenih helijom biće pričvršćeno na 80 metara dugu užad i potom privezano uz nekadašne ulaze u rudničke jame. Oni će označavati ono oko čega je čitav taj kraj nekoć oformljen.

Kulturna prijestolnoca Rurska oblast obraća se svim ljudima i želi privući sve ljude, bez obzira na njihovu dob, porijeklo ili socijalni status. Tako se s jedne strane planiraju brojne priredbe koje će privući mase, ali i mnoge druge, za svaki pojedinačni ukus, naglašava Oliver Scheytt, izvršni direktor Kulturne prijestolnice: "U nove zgrade su smjesteni slavni muzeji Folkwang i Ruhrmuseum, koji su i do sada bili turistički magneti. Ali tu je recimo sada i muzički ciklus posvećen Hansu-Werneru Henzeu, jednom od najvažnijih savremenih kompozitora ne samu u Njemačkoj već u Evropi. To je najveći muzički ciklus posvećen jednom živom kompozitoru."

Melina Mercouri je, nakon duže bolesti, umrla u New Yorku 06.03. 1994.

Melina Mercouri je, nakon duže bolesti, umrla u New Yorku 06.03. 1994.

Ideju je začela Melina Mercouri

Ideju o formiranju kulturne prijestolnice Evrope pokrenula je još 1985. godine tadašnja grčka ministrica kulture, pjevačica Melina Mercouri, a posljednjih šest godina se određuju dva grada istovremeno, ove godine čak tri. Namjera je ne samo istaći kulturnu ponudu nekog grada, već i potaći razvoj infrastrukture - organiziranje kulturne prijestolnice sve više poprima obilježja male kulturne olimpijade. Ukupan proračun Rurske oblasti za projekt kulturne prijestolnice iznosi 65 milijuna eura.

Autori: Sola Hülsweg / Zoran Arbutina

Odg. urednik: Senad Tanović