1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Rumunjske prosjačke bande

U brojnim njemačkim gradovima u posljednje vrijeme se uočava porast kriminala i agresivnog prosjačenja. Upadljive su osobito prosjačke bande iz Rumunjske.

default

Ulični "umjetnik-prosjak"

Turisti i prolaznici koji dođu blizu znamenite kelnske katedrale obično nailaze na brojne „statue“, prosjake koji nepomično čekaju da im prolaznici daju kakav novčić. Za svaki novčić oni pristojno zahvaljuju na njemačkom. Među sobom razgovaraju na „radnom jeziku“, rumunjskom. Te žive „statue“ u međuvremenu se vide posvuda po njemačkim gradovima, ne samo u Kölnu.

Od ljeta 2010. njemačke vlasti su uočile pojačan dolazak prosjačkih bandi i kriminalaca iz istočne Europe, pretežito iz Rumunjske. Taj fenomen poznat je još iz 90-ih godina, ali tada nije bio tako masovan. Glasnogovornik kelnske policije Christoph Gilles kaže da šest posto kažnjivih djela koja počine stranci otpada na rumunjske državljane. Jesenas je Gilles pratio dva rumunjska policajca koji su skupa s njemačkim kolegama nekoliko tjedana na dužnosti bili u središtu Kölna. Oni su pomogli u razjašnjenju više kažnjivih djela koja su počinili rumunjski državljani.

Deutschland Bettel-Mafia in Köln

Prodavanje ruža kao pokriće

Provale, krađe, pljačke

Jedan takav slučaj je brutalno premlaćivanje i pljačka jednog starijega bračnog para u stanu u Kölnu. Uz pomoć rumunjskih kolega otkrivena je banda koja je počinila zločin. „Dokazali smo im 18 kažnjivih djela. Počinjena šteta je bila oko 100.000 eura. Četiri osobe se završile u zatvoru“, pripovijeda Gilles.

Gilles pripovijeda o još jednoj bandi iz Rumunjske koja je imala sedam članova koji su također uhićeni. Oni su u 32 krađe metala napravili štetu veću od 600.000 eura. Još dvije osobe su u istražnom pritvoru koje su od studenoga 2010. do travnja 2011. u Kölnu opljačkale više od stotinu bankomata.

Šepanje zdravom nogom

Informacije o nazočnosti rumunjskih policajaca u Kölnu očito su imale učinka. Prema navodima policije smanjen je broj kažnjivih djela koja su počinili rumunjski državljani. Počinjena kažnjiva djela glasnogovornik policije Gilles ne želi nazvati „organiziranim kriminalom“. On govori o „organiziranim akcijama“ čitavih prosjačkih bandi, za koje je mjerodavna gradska uprava.

Deutschland Bettel-Mafia in Köln

Starica prosi pored Rajne u Koelnu

Činjenica je da se u posljednje vrijeme brojni građani u Kölnu žale na agresivnost brojnih prosjaka. Nedavno je RTV-postaja WDR objavila reportažu u kojoj jedan prosjak koji šepa na jednu nogu štaku prebacuje u drugu ruku i počinje šepati na drugu nogu. Voditelj Odjela za javni red u gradskoj upravi Kölna Robert Kilp zna da većina agresivnih prosjaka potječe iz istočne Europe, prije svega iz Rumunjske i Bugarske. Šefovi voze elegantne automobile, a prosjake smještaju u improvizirane stanove. „Utvrdili smo da i po 20 osoba stanuje u nekom stanu u podrumu ili u potkrovlju. U pravilu se može utvrditi da te osobe ili prose ili djelomice čine kažnjiva djela“, kaže Kilp.

Novac šalju preko banaka

U središtu Kölna njih se odmah vidi. Oni su očito otjerali lokalne beskućnike i zauzeli najbolja mjesta. „Na platou ispred katedrale ne smije prositi nitko tko ne daje „obol“ rumunjskoj mafiji“, kaže jedan stanovnik Kölna. On potječe iz Rumunjske, živi ovdje 20 godina i češće je sa živim „statuama“ razgovarao na rumunjskom. U Njemačkoj „tiho prošenje“ nije ni kažnjivo niti predstavlja kršenje javnog reda. Ali, agresivno prošenje smeta mnoge ljude. Ako im ništa ne daš, čuješ od njihovih sunarodnjaka koji neupadljivo stoje u blizini kako tiho dobacuju na rumunjskom „potraži mu novčanik“, priča ovaj stanovnik Kölna podrijetlom iz Rumunjske.

Prosjacima ne ostaje puno, oni novac koji uprose moraju dati dalje, kaže voditelj Odjela za javni red Kilp. „To ide vrlo brzo, preko banaka u blizini kolodvora doznačuje se u Bukurešt ili Sofiju“, kaže Robert Kilp. Policija je utvrdila da doznačeni novac u roku od pola sata nakon što je stigao podižu šefovi klanova u Rumunjskoj ili Bugarskoj.

Autor: Cristian Stefanescu / Anto Janković

Odgovorna urednica: Zorica Ilić