1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Rudarsko okno - mamac za turiste

Rursko područje je 2010. godine bilo Europska metropola kulture i na koncu godine su organizatori prezadovoljni rezultatom. Zabilježen je rekordni broj posjetitelja, ali i 500 milijuna eura investicija.

default

Ovaj rudnik-muzej je uvršten u baštinu UNESCO-a

Deutschland Gelsenkirchen Kultur Licht RUHR.2010

Bivši spremnik za plin pretvoren je u umjetničko djelo

Rurskim područjem su nekad dominirali rudnici i željezare i u tim danima je malo tko razmišljao tamo otići kao turist. U ambicioznom projektu gdje je to područje proglašeno Europskim glavnim gradom kulture su organizatori željeli dokazati kako kultura nije luksuz, nego predstavlja komparativnu prednost i za gospodarstvo.

Projekt je uspio: Rursko područje je privuklo više od 10 milijuna posjetitelja, više nego bilo koja kulturna prijestolnica do sada. Do ove godine je prednjačio Liverpool koji je u tom svojstvu privukao 9 milijuna i 700 tisuća posjetitelja. Direktor poduzeća "Ruhr 2010" Oliver Scheytt je uvjeren da će taj zamah ostati: "Od siječnja do rujna je broj posjeta porastao za 13,4%, a u samo središte ove manifestacije, u grad Essen za čak 30%. Pokazalo se da je moguće i slijedeće godine privući velik broj posjetitelja."

Promijeniti predodžbu čitave regije

Deutschland Kultur Ruhr 2010 Fritz Pleitgen

Fritz Pleitgen je zadovoljan rezultatima projekta Ruhr 2010

Obnovljeni bivši rudnik Zollverein, spomenik svjetske baštine i svojevrsni zaštitni znak Rurskog područja, posjetilo je ove godine dvostruko više gostiju nego prošle. Njegova prenamjena je uvelike i simbol, koliko se promijenila čitava regija, smatra Fritz Pleitgen, glavni organizator projekta Ruhr 2010 - Europska metropola kulture. "Rursko područje - i to je, na žalost, činjenica - je bio na glasu kao zastarjelo, negativno i propalo industrijsko područje. Mi smo željeli protiv toga krenuti snažnim, svježim prizorima i mislim da smo uspjeli."

I poslovni upravitelj projekta Scheytt je uvjeren kako je on doveo brojne investitore: "Neka ulaganja su realizirana baš povodom obilježavanja Europske metropole kulture, druga su provedena sada, a inače bi se otezalo sa njihovom realizacijom - na primjer obnova željezničkih kolodvora. Mi smo posredovali pri investicijama u ukupnom iznosu od preko 500 milijuna eura i to znači: stvoreno je mnogo radnih mjesta i mnoga od njih će trajno ostati."

Neki projekti ostaju i slijedeće godine

Tako su obnovljeni kolodvori u Essenu i Dortmundu, a sagrađeno je i mnogo novih muzeja i kulturnih institucija. Pet novih centara za posjetitelje će koristiti turizmu regije i slijedećih godina, a za cjelokupni projekt je turistička zajednica Ruhra predložena za turističku nagradu Njemačke.

Still-Leben Ruhr 2010 Flash-Galerie

U okviru projekta je dio autoputa A40 zatvoren za automobile, a otvoren za izletnike

Više od 300 projekata i 5.000 priredbi je pokrilo cjelokupni spektar kulture, od "visoke kulture" u klasičnom smislu pa do performansa i akcija u kojima je svatko mogao sudjelovati. Model je uspio i više od 30 tih projekata će biti održano i slijedeće, 2011. godine.

"Ne popustiti"

Flash-Galerie Ruhr 2010 Finale

Sa svečane ceremonije zatvaranja "Europske metropole kulture"

To je važno tim više što i u Rurskom području dobro znaju kako su pojedine Europske metropole kulture već slijedeće godine doživjele tužnu sudbinu. Fritz Pleitgen: "Što je postignuto ove godine, ne mora i slijedeće godine ostvariti iste rezultate. Metropola kulture iz 2009., austrijski Linz nam je pružio iskustvo koje trebamo pažljivo primiti na znanje. Taj lijepi grad na Dunavu je nakon veoma uspješne godine kao glavni grad kulture doživio drastičan pad broja posjetitelja od 15%. To za nas znači: ne popuštati, jer i mi možemo opet kliznuti u zaborav."

Barem ove godine, dok je u Rurskom području sve vrvilo od kulture, prema ispitivanjima posjetitelja to sigurno neće biti tako: većini se tamo toliko dopalo da su izjavili kako će opet doći u Rursko područje.

Autorica: Alexandra Scherle (aš)

Odg. ur.: A. Slanjankić