1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

RS - Srbija: "Dvije republike usmjerene jedna ka drugoj"

Vlade RS i Srbije dogovorile su pored ostalog saradnju na projektu "Podrinje" o čemu je potpisan i Protokol. Cilj projekta je zajedničko povezivanje opština sa jedne i druge strane Drine. Interesi su daleko veći.

Projekat "Podrinje" predstavlja ustvari povezivanje 25 opština na kojem živi milion i 300.000 stanovnika, u model po kojem bi bio olakšan život stanovnicima s obje strane Drine. To se prvenstveno odnosi na zdravstvenu zaštitu, obrazovanje ali i proširenje putne infrastrukture. Verica Kalanović, ministar za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu Srbije, kaže da ovaj projekat nije ništa novo jer je u okviru Specijalih i paralelnih veza RS i Srbije, a ljudi koji žive na tim pograničnim prostorima izjasnili su se, kako kaže, šta bi za njih u praktičnom smislu značili ti odnosi.

Ministrica za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu Verica Kalanović i ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Željka Cvijanović

Ministrica za regionalni razvoj i lokalnu samoupravu Verica Kalanović i ministrica za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS Željka Cvijanović

"Na primjer, ljudi u Skelanu kažu da mi to vidimo tako da ne moramo da idemo u bolnicu u Zvornik. Ako Banjaluka i Beograd imaju specijalne odnose dajte nama da iz Skelana se liječimo u Bajinoj Bašti tako što ćemo da pređemo most, a ne da idemo 100 kilometara u Zvornik. To su dvije republike koje su prosto usmjerene jedna ka drugoj i gdje opštine u jednom dugačkom dijelu toka Drine su usmjerene na međuvjekovnu saradnju", kaže Kalanović.

Ne očekuju se pritisci

U pitanju su i projekti koji imaju komunikacijski karakter što podrazumjeva izgradnju mostova ili alternativnog saobraćaja. Ipak postavlja se pitanje ko je nadležan za ovaj vid saradnje, da li država u čijoj su ingerenciji granice ili entiteti mogu na ovaj način da sarađuju sa susjednim državama.

Željka Cvijanović, ministar za ekonomske odnose i regionalnu saradnju RS u tom smislu ne očekuje nikakve pritiske kada je riječ o realizaciji ovih projekata: "Ja naprotiv očekujem da se partneri iz regije, bilo da se radi o drugom entitetu ili zemljama regije, okrenu prema ovom projektu i shvate koliko bi on mogao biti važan za lokalne zajednice i za nešto što se zove regionalna saradnja što je danas moderan trend i evropska kategorija".

Sa aspekta zakona ništa u ovom slučaju nije sporno, kaže politički analitičar i pravnik iz Tuzle Ibrahim Prohić, jer je tačno da i Evropa ima slične projekte prema kojima se podstiče regionalna saradnja. Iako je kako kaže Prohić Dejtonski sporazum predvidio specijalne i paralelne veze, u konkretnom slučaju to može biti opasno jer je upitna namjera ovih projekata: "Namjere Srbije i RS su vrlo problematične, da budem blag, a ima argumenata da se to tvrdi. Ovo što oni rade je na tragu Miloševićeve politike i njegovih ciljeva. Beograd se nikada nije odrekao tih ciljeva. Dakle BiH ima razloga da zazire od svakog poteza Srbije koji ona vuče u saradnji sa RS", tvrdi Prohić.

Sastanak Vlada u Banja Luci

Sastanak Vlada u Banja Luci

Prohić ne spori da ovakvi projekti mogu biti dobri, šta više oni bi mogli olakšati život mnogim građanima BiH: "I dobro bi bilo kada bismo to primjenili unutar BiH, pa da se ljudi iz Istočnog Sarajeva liječe u Sarajevu a ne u Banjaluci. Ali ako imate namjeru da to bude predtekst za destrukciju BiH onda je to nešto sasvim drugo. A ima dovoljno razloga da se sumnja da namjere nisu čiste i poštene".

Pored ovog projekta planirana je realizacija korištenja hidropotencijala Srednja Drina, koji zajednički sprovode Srbija i Italija. Stručnjaci tvrde da se, kao i u slučaju projekat Gornja Drina, radi o uplitanju u nadležnosti države jer je ona jedina ovlaštena za potpisivanje međunarodnih ugovora.

Autor: Dragan Maksimović

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić