Rovovske borbe u Makedoniji

Novine „Neue Zürcher Zeitung“ pod naslovom „Rovovske borbe u Makedoniji“ o aktuelnoj situaciji u toj zemlji pišu:

„Dugo godina se sticao utisak da put Makadenije ka Evropskoj uniji prije svih spriječava Grčka, koja na taj način želi da prisili svog susjeda da promjeni ime. Međutim, nemiri i međusobne svađe koje postoje u unutrašnjosti Makedonije već više mjeseci daju brojne argumente i povode protivnicima daljeg proširenja unutar same Evropske unije. Posebno je toga svjestan evropski komesar Stefan Fuele, koji Makedoniji već duže vremena poklanja veliku pažnju. Fuele pokušava, sa dobrim razlogom, da tu zemlju iznova dovede na evropski kurs: ostane li ona trajno van evropskih okvira, njena egzistencija će prije ili kasnije biti dovedena u pitanje. ‚Makedonsko pitanje' – odnosno, političko uređenje tog istorijski multietničkog područja – još od kraja 19. vijeka skriva brojne eksplozivne potencijale u regionu.

Ustupci

Krajem prošle nedjelje Fuele je iznova, kao krizni menadžer, boravio u Skoplju. Socijaldemokratska unija (SDU) još od kraja decembra bojkotira sudjelovanje u radu makedonskog parlamenta. Ona je također najavila da neće učestvovati na lokalnim izborima koji će se održati 24. marta. SDU prije svega traži održavanje prijevremenih parlamentarnih izbora. Time je Socijaldemokratska unija reagirala na jedan spor u makedonskom parlamentu kada je 24. decembra sigurnosni personal, pod nerazjašnjenim okolnostima i bez njihove volje, iz sale izveo predstavnike SDU nakon čega je vladajuća većina usvojila budžet. Stefan Fuele je u Makedoniju doputovao sa izvjestiteljima Evropskog parlamenta za Makedoniju te sa jednim od bivših predsjednika parlamenta Evropske unije. Činilo se, na prvi pogled, da se taj trud isplatio. SDU se doslovno u posljednjoj minuti odlučila da sudjeluje na lokalnim izborima za što je dobila garanciju da će jedna paritetno zastupljena komisija ispitati razloge sukoba do kojeg je došlo u makedonskom parlamentu. No, tek što je Stefan Fuele otputovao iz Makedonije, opozicija je potvrdila da će se izbori održati u septembru, a vlada je saopštila da to ne dolazi u obzir.

Sporni ministar

U svemu tome je bitan i odnos između makedonski većinskog stanovništva i velike albanske manjine (25 procenata). Koliko je taj odnos i dalje labilan, to najbolje pokazuju reakcije na nedavno imenovanje novog ministra odbrane Makedonije. Naime, albanski manji partner u vladi, Demokratska unija za integracije (DUI) izričito je zahtijevala da to mjesto pripadne Talatu Džaferiju, bivšem komandantu Oslobodilačke narodne armije (ONA). Nakon toga je došlo do protesta makedonskih veterana, koji su se 2001. godine borili protiv ONA-e. Oni su naveli da je skandalozno da makedonsku vojsku predvodi bivši terorista, a makedonski huligani su tom prilikom napali mlade Albance. Bilo je više povrijeđenih. Potom su mladi Albanci putem Facebooka i twittera pozvali na proteste. Tokom sukoba sa policijom također je bilo povrijeđenih, a nanesena je i znatna materijalna šteta. Ono što se tom prilikom moglo primjetiti je bilo to da mladi nisu samo skandirali parole UCK-a, već su uzvikivali i ‚Alahu Ekber”. Tokom posljednjih godina pojedini islamistički pokreti su i u Makedoniji uzeli maha. Inače, sve stranke u toj zemlji su osudile sukobe. Čak su i ministar vanjskih poslova Kosova i premijer Sali Beriša protestirali protiv napada na građane albanskog porijekla u Makedoniji“, piše list „Neue Zürcher Zeitung“.

Rampe dole

O odluci ministara unutarnjih poslova zemalja članica Evropske unije da se do daljnjeg odgodi odluka o neograničenom ulasku građana Bugarske i Rumunije (također članice EU) u šengenski prostor, njemačke novine „Süddeutsche Zeitung“ pod naslovom „Rampe dole“, pored ostalog, pišu:

„Nakon što je njemački ministar unutarnjih poslova Hans-Peter Friedrich u magazinu 'Der Spiegel' glasno najavio da će blokirati pristup tih dviju zemalja, bilo je jasno da će njegove kolege iz ostalih članica zaključiti: 'Dobro je da smo o tome barem razgovarali'. Tako je građanima Bugarske i Rumunije poručeno da će kod svakog putovanja i dalje morati pokazivati svoje pasoše. To nije prvi put da je donesena takva odluka. Prethodno su protiv toga bile Holandija ili Finska. Kao glavni razlog je navedena korupcija u Bugarskoj i Rumuniji. Ministri unutarnjih poslova EU su najavili da će o tome iznova razgovarati najkasnije krajem ove godine. No, teško da će se u tom periodu u tim zemljama nešto bitnije promjeniti. Naravno, da postoji jedna velika odlučujuća razlika kada je riječ o odluci da se o tome razgovara tek krajem godine, jer prije toga se održavaju parlamentarni izbori u Njemačkoj. U ovom slučaju nije riječ o sigurnosti granica zemalja potpisnica Šengenskog ugovora ili o putovanju bez pasoša, nego o izbornoj temi. Njemački ministar unutarnjih poslova je cijeli problem predstavio tako da široka publika zapravo Šengen povezuje sa problemom siromašnih doseljenika. No, to je s obzirom na takve, siromašne migrante iz jugoistočnih kriznih zemalja u najmanju ruku neukusno. Hans-Peter Friedrich se tome protivi, dok njemačka vlada u isto vrijeme poziva pametne glave iz tih, dakle kriznih zemalja, da dođu Njemačku“, piše njemački list „Süddeutsche Zeitung“.

Priredio: Senad Tanović

Odgovorni urednik: Svetozar Savić