1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Roth: "Proširenje EU je i u našem interesu"

EU pristup zemalja Zapadnog Balkana bi pružio prednosti objema stranama, pojasnio je u DW intervjuu Michael Roth, državni tajnik za europska pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova SR Njemačke.

Michael Roth

Michael Roth

DW: Gospodine Roth, prvi povjerenik EU za proširenje Günter Verheugen je 2004. imao priliku da u EU primi ukupno deset zemalja, dvojica njegovih nasljednika su u europskoj obitelji pozdravili ipak tri nove zemlje članice. Aktualni povjerenik za proširenje Johannes Hahn je tijekom svog prvog izlaganja kazao da se u narednih pet godina neće primati nove zemlje. Može li se, s obzirom na taj razvoj događaja, još uvijek govoriti o konkretnoj perspektivi učlanjenja za zemlje Zapadnog Balkana?

Roth: Jasna EU perspektiva, dakle naša ponuda jednog članstva u EU, i dalje stoji. Međutim, to nije samo u rukama Europske unije. I oni koji snose političku i gospodarsku odgovornost, kao i civilna društva zemalja kandidata odlučuju o tome jesu li u stanju i hoće li biti spremni da ispune odgovarajuće kriterije koji su uvjeti za članstvo.

No, ako se u Bruxellesu jasno kaže da se u narednih pet godina nijedna zemlja neće primiti, onda se u nekim balkanskim zemljama širi strah od „trajne kandidature“. Možete li razumjeti taj strah?

Želim ohrabriti zemlje Zapadnog Balkana koje žele postati dio Europske unije. Neupitno je da je put koji je pred njima zasigurno težak, ali se isplati kročiti njime. Mi nismo samo gospodarska zajednica, već prije svega jedna unija vrijednosti. S obzirom na teška iskustva u pristupnim pregovorima proteklih desetljeća, procese približavanja EU-u snažno fokusiramo na pitanja vladavine prava, demokracije, suradnje na području pravosuđa, neovisnih medija, ali na rješavanje otvorenih bilateralnih pitanja. I to je tako i u potpunosti ispravno. Ali time se ujedno treba odmah na početku prihvatiti najtežih pitanja. Pritom se tu i tamo može pojaviti frustracija zato što za mnoge tobože nije vidljiv napredak. Za to imam razumijevanje, ali i svim mojim sugovornicima poručujem: ako se najveće i najteže kamenje odmah na početku makne u stranu, onda je put kojega se kroči u smjeru EU-a, ali i kao članica EU, na koncu lakši.

Proteklih mjeseci se, međutim, geopolitički dosta toga promijenilo u Europi. Mnogi stručnjaci u Njemačkoj Zapadni Balkan sada vide u trokutu između Bruxellesa, Moskve i Ankare. Je li to doista jedna nova polazna situacija koja bi mogla unijeti jedan novi razvoj događaja u te procese približavanja EU-u?

Sve države Zapadnog Balkana su donijele stratešku odluku o budućnosti u Europskoj uniji. Proširenje Europske unije nije samo u interesu država Zapadnog Balkana, već i u našem vlastitom interesu. Kako se u stanovništvu može primijetiti određena zasićenost od proširenja, naša je obveza da uvijek iznova uputimo na naš vlastiti interes za to da Zapadni Balkan uskoro bude dio EU-a – ako budu ispunjeni uvjeti. U pravu ste: geopolitička situacija, odnosno vanjskopolitičko i sigurnosno-političko okruženje je postalo nesigurnije. Nama je u interesu jedna stabilna, mirna, demokratska Europa. Upravo ta očekivanja su povezana s EU perspektivom za Zapadni Balkan. Kad te zemlje budu dio Europske unije onda ćemo i mi od toga profitirati, jer se radi o sigurnim, stabilnim, demokratskim i vladavini prava privrženim zemljama.

Što kažete na tvrdnju da je Zapadni Balkan i zbog novog usmjerenja

ruske vanjske politike

postao ranjiva točka EU-a?

Odlučujuće je da vlade, a i civilna društva koja se orijentiraju ka Europi, ne ostavimo na cjedilu. Upravo Njemačka nastoji dati svoj doprinos tome da eurointegracije dobiju novu dinamiku. Podsjećam na berlinsku konferenciju o Zapadnom Balkanu koja je održana u kolovozu 2014. godine, a koja će se ove godine nastaviti u Beču. Mislim tu na

njemačko-britansku inicijativu

koja u međuvremenu prerasla u EU politiku kako bi se konačno taj proces ponovno oživio u Bosni i Hercegovini. Postoji niz bilateralnih projekata. Ono što bih ipak želio je veća „vidljivost“ Europske unije u tim zemljama.

A zašto Europska unija nije tako „vidljiva“ u zemljama Zapadnog Balkana?

Europska unija čini puno, ali vjerojatno premalo govorimo o tome. Ako se proces pridruživanja shvati samo kao tehnički proces, dakle da se stručnjaci iz Bruxellesa sastanu sa stručnjacima iz pojedinih glavnih gradova i iza zatvorenih vrata dogovore detalje pristupa, onda to ne može izići na dobro. Moramo jače paziti na to da se civilno društvo od početka uključi. Već tijekom pristupnih procesa je potrebno poboljšanje gospodarskog i socijalnog stanja, posebice kod mladih ljudi.

U proteklo vrijeme su neki njemački mediji izvještavali o islamističkoj opasnosti iz jugoistočne Europe“. Dokazano je da postoje džihadisti iz Bosne i Hercegovine, Makedonije, Srbije i s Kosova koji se bore u redovima „Islamske države“. Kako Vi procjenjujete tu opasnost?

To je isto toliko uznemirujuće kao što i u Njemačkoj vjerojatno postoji oko 3.000 takozvanih „stranih boraca“ (foreign fighters) koji vrše teror u ime te terorističke organizacije. Zapadni Balkan je jedna multireligijska, multietnička i multikulturalna regija s jednim sekularnim, europskim islamom, i to bi trebao i ostati. Te države i njihova društva bi trebali dalje raditi na tome da se različiti narodi i religije miroljubivo i s poštovanjem odnose jedni prema drugima i zajedno žive. Države poput Albanije mogu tu itekako služiti kao uzor. Inače, pitanje tih „stranih boraca“ je problem za cijelu Europsku uniju i samo nam još jednom stavlja do znanja: i naša sigurnost će postati bolja ako budemo mogli dati jasnu EU perspektivu Zapadnom Balkanu.

Pored Kosova je Bosna i Hercegovina kao nedovršena država i dijelom i faktor nestabilnosti za cijelu regiju drugi „problematični đak“ Zapadnog Balkana. Kako Vi gledate na najnoviji razvoj događaja u BiH? Nova njemačko-britanska inicijativa pokazuje prve uspjehe, ili?

Raduje me što je njemačko-britanska inicijativa naišla na plodno tlo. Ona, naime, ne daje političke popuste, već pokušava da konačno prevlada zastoj proteklih godina. Ona je povezana s jednom konkretnom perspektivom: želimo poboljšati socio-ekonomsko stanje ljudi. Ako se ta država konačno tako formira da se otvori šansa da se jednog dana priključi EU-u, onda će i građanke i građani imati koristi od toga. Razmišljanje o podjelama na entitete i narode je, meni osobno, strano. To samo pokazuje da se mora još dosta poraditi na međusobnom povjerenju.

Je li to povjerenje uopće moguće postići sa sadašnjom političkom elitom u zemlji? Jer, mnogi poznavatelji Bosne i Hercegovine tvrde da ti političari uopće nemaju interesa za približavanje EU-u.

Trenutačna politička struktura Bosne i Hercegovine je donijela mir, to ne trebamo zaboraviti. Pod trenutačnim institucionalnim uvjetima je to jedna zemlja kojom je teško vladati. Zajamčeno sudjelovanje i suodlučivanje različitih naroda i entiteta osigurava razna prava. S tim se moramo suočiti. Ali želimo još jednom jasno istaknuti: prvi korak s Daytonskim sporazumom je bio pravi. Politički sustav koji je veoma kompleksan i kompliciran je znatno doveo do pomirenja u toj maloj državi. Ali se mora ići dalje. S novim pristupom Europske unije prema BiH želimo stvoriti konkretna poboljšanja za ljude.

Je li to znači da se Daytonski sporazum ipak mora doraditi?

Dayton je donio mir, ali

Dayton

neće biti dovoljan za utiranje puta u Europsku uniju. Zato će biti važno da se potrebne reforme u pravosuđu, gospodarstvu i javnoj upravi odlučno provedu. To znaju i politički odgovorni u BiH. Stoga i jeste tako važno da usko i s povjerenjem surađujemo. Ali se i u samim tim državama mora raditi na povjerenju. Tijekom moga posjeta Sarajevu prošle godine sam i sam osjetio da je još uvijek jako razmišljanje po principu etničkih šablona. Ali to primjećujem i u drugim zemljama. Izlaz iz toga je jedino moguć ako jedni drugima vjerujemo i poštujemo se. EU i Njemačka u tome mogu samo pomoći, ali stvarni posao se mora odraditi u tim državama.

U Njemačkoj postoje stručnjaci koji u islamu u BiH vide uzor za Zapadnu Europu, a time i za Njemačku. Kako Vi gledate na to?

Ja tu samo mogu ponoviti: Europa je jedna multireligijska zajednica. Naravno da mi Europljani imamo veliki interes za jednim islamom koji dijeli naše zajedničke europske vrijednosti. To bi bilo divno kad bi nam to pošlo za rukom. Tako bi mogla nastati i jedna nova kvaliteta međureligijskog dijaloga u Europi koji nam je nužno potreban. Naša Europa 21. stoljeća je zamisliva samo s islamom, ali ne protiv ili bez njega.

Parlamentarni zastupnik Michael Roth (SPD) je od prosinca 2013. godine državni tajnik za europska pitanja u Ministarstvu vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke.

Intervju vodio Benjamin Pargan.

Preporuka redakcije