1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Rotacijsko predsjedavanje EU-om sve beznačajnije

Danska 1. januara preuzima predsjedavnje Evropskom unijom. Herman van Rompuy aktuelni je predsjednik Vijeća EU-a. On, međutim, sve više provodi zahtjeve koji stižu iz Berlina i Pariza.

default

Danska je prije pola godine bila "crna ovca“ Evrope. Tadašnja konzervativno-liberalna vlada ponovo je uvela granične kontrole, iako Danska pripada šengenskom prostoru. Takve kontrole predviđene su samo u izuzetnim slučajevima. Nova socijaldemokratska koalicija izabrana ove jeseni ponovno je ukinula kontrole i pobrinula se za dobro raspoloženje Europe uoči početka danskog predsjedavnja. Ali trenutno su od značaja samo činjenice koje se tiču krize eura. Danski ministar za evropska pitanja Nikolay Vamen nedavno je u Briselu priznao da njegova zemlja preuzima predsjedavnje u jednom od najtežih razdoblja: "Vverujemo da je nužna tijesna evropska saradnja svih članica, kako bi izašli na kraj sa svim zajedničkim izazovima. Kriza će jasno odrediti naš program i dat ćemo sve od sebe da Evropa napreduje.“ Danska je ostala izvan euro-zone. "To je možda sada i dobro“, ocjenjuje njemačka kancelarka Angela Merkel i dodaje da bi "Danska mogla biti most“. Ali koliko su uopće važna rotacijska predsjedništva?

Testbild Eingabe SOA

Angela Merkel i Nicolas Sarkozy

Promijenjeni odnosi snaga

Lisabonskim ugovorom čelnici zemlje koja predsjedava Unijom skoro da nemaju nikakvu ulogu. S Hermanom van Rompuyem Europa je dobila stalnog predsjednika Evropskog vijeća. Promijenili su se i odnosi snaga u Evropi. Njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Nicolas Sarkozy sve više preuzimaju stvar u svoje ruke. To ljuti mnoge, poput šefa euro-zone Jean-Claude Junckera: "Zašto se misli da je dovoljno da se slože Njemačka i Francuska? Mi imamo posla sa 17 vlada, 17 država i 17 parlamenata.“

Kroatien-Beitritt EU

Predsjednik Europskog vijeća Herman Van Rompuy (desno), u društvu s hrvatskim predsjednikom Ivom Josipovićem na samitu u Brriselu 9. decembra 2011.

Da se i ne spominje da je u EU-u čak 27 država. I u okviru euro-zone ima razdora, i to prije svega zbog problematike dugova. Od šest posebno solidnih država očekuje se pomoć za prezadužene zemlje na jugu. Njemački ministar finansija Wolfgang Schäuble nedavno je izgubio strpljenje: "Ne može biti da se evropska solidarnost svodi na šest država koje su solidarne i na sve ostale koje imaju koristi od te solidarnosti. I zato kažem: mi jesmo odgovorni, ali mi ne moramo trpiti kritiku za nedovoljno angažiranje za Europu.“

Taj izljev ljutnje još jednom je pokazao koliko je razina napetosti koje postoje unutar EU-a. Da bi se one smanjile i kriza riješila, većina članica EU-a je na zadnjem summitu odlučila da se ugovorom primora na više discipline i kontrole. Velika Britanija to nije prihvatila, Švedska i Danska su još uvijek neodlučne. Ali koju ulogu može imati dansko predsjedništvo?

Od Danske se mnogo i ne očekuje

"Očekujemo da će Van Rompuy imati vodeću ulogu pri izradi ugovora. Danska će konstruktivno sudjelovati u tom procesu“, kaže danski ministar Nikolay Vamen i dodaje: "Kad budemo znali pojedinosti ugovora, procijenit ćemo privredne, pravne i političke posljedice, i na temelju toga i u dogovoru s koalicijskim strankama, odlučiti o našoj poziciji.“ U načelu je svaka zemlja EU-a obavezna pristupiti monetarnoj uniji, čim ispuni privredne preduvjete. Ali osim Velike Britanije, i Danska može odlučiti hoće li uvesti euro ili ne. Danskoj neće biti lako posredovati između nezgodnih partnera, jer ona sama nema tako važnu ulogu u europskim događanjima. Ipak, od Danske se mnogo i ne očekuje, a i predsjedavanja Unijom su u međuvremenu postala previše beznačajna.

Autor: Christof Hasselbach/ Ivan Đerković

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić