1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Romi uzburkali duhove u Berlinu

110 rumunskih Roma uredno se rasporedilo po Berlinskim ulicama, stvarajući sliku kakva je dobro poznata i na bosanskim raskrsnicama. Peru stakla, mimo volje vozača, prose sa bebama u naručju.

default

Rumunski Romi kao građani EU i turisti došli u Berlin i ostali

Rumunski Romi na Berlinskim ulicama ostavljaju istu sliku kao i na sarajevskim, tuzlanskim, banjalučkim i drugim raskrsnicama. Ali, Njemačka je uređena zemlja, u kojoj se sve odvija po propisu. Berlinski senator Körting (Kerting) ne želi da prema Romima primjeni mjere prisilnog povratka, ali smatra da nema druge alternative već da se oni vrate u Rumuniju. No, 110 Roma žele da ostanu u berlinskom dijelu grada Spandau. To je tema, kojom se danas u rubrici "Integracija" bavi Tagesspiegel iz Berlina.

"Gradonačelnik Berlina Klaus Wowereith je do sada ćutao o romskim beskućnicima, koji već sedmicama dižu prašinu u Berlinu. Jučer se po prvi put sa problemom Roma, privremeno smještenim u izbjegličkom domu u berlinskoj četvrti Spandau pozabavio Odbor za unutrašnje poslove berlinskog Senata. Pod pritisak su došli kako senatorka za socijalna pitanja Heidi Knake Werner (Hajdi Knake Verner) iz stranke ljevice, tako i senator za unutrašnje poslove Körting (SPD). Političar zelenih Benedikt Lux (Luks) prebacio je Senatu da treba da se stidi što nije diskretno riješio ovaj akutni berlinski problem."

Roma in Albanien

Romi se ne obaziru na protivljenje vozača i uporno čiste (prljaju) stakla po automobilima

Karijera socijalnog slučaja

"Senator za unutrašnje poslove Körting pozvao je Rome da se vrate u domovinu. 'Ne uviđam da su oni u Berlin došli kao turisti ili kao radna snaga, koja je u potrazi za poslom, što bi bilo u skladu sa zakonima Evropske Unije", rekao je on. "Ometanje javnog reda i mira dosađivanje i uznemiravanje ne opravdavaju ukidanje slobode kretanja po Njemačkoj. Čak i kada bi ih prisilnim mjerama udaljili, oni bi opet imali pravo da u svako doba, kao građani EU, dođu u Njemačku", bio je jasan berlinski senator. Istovremeno je upozorio da se protiv Roma ne bi trebala voditi huškačka debata. I drugi političari SPD-a su protiv toga da Romi ostanu u Berlinu. Svi oni smatraju da probleme, koje Romi imaju u Rumuniji, ne mogu rješavati u Berlinu, jer ovaj grad ne nudi bolju perspektivu od, kako je rečeno "karijere socijalnog slučaja".

"Berlinski demohrišćanin Kurt Wansner (Kurt Vanzner), iz stranke CDU, prebacio je senatoru Körtingu da nije dovoljno odlučno djelovao protiv perača šoferšajbi, koji na taj način ilegalno rade na berlinskim raskrsnicama i dodao: 'To se međutim ne može nazvati radom, to kako oni rade je ucjena. Ali vlasti mogu samo preispitati svaki pojedinačni slučaj i da li se njime krši pravo na poduzetničku djelatnost'. Bilo kako bilo, berlinske vlasti se nalaze u pat poziciji, jer su Romi, koji su u Berlin doputovali kao turisti i zarađuju novac prošnjom i čišćenjem automobilskih stakala, građani Evropske Unije. Sada se s njima pregovara uz pomoć medijatora, koji ih pokušavaju pokrenuti na povratak u Rumuniju, ali oni čvrsto ostaju pri stavu da žele ostati u Berlinu", zaključuje Tagesspiegel iz Berlina.

Polovina kosovskih mladića rado bi emigrirala

Kosovo Reisepass vorgestellt

Mladi na Kosovu spremni raditi za manje od 200 eura mjesečno

Austrijski Die Presse donosi članak pod nazivom "Skoro polovina kosovskih mladića rado bi emigrirala" u kojem se poziva na pisanje lista Express: "Nezaposlenost je težak problem za mlade na Kosovu. 68% nezaposlenih spremno je raditi za manje od 200 eura mjesečno. Kako bi suzbila nezaposlenost koja se kreće od 40% do 60% kosovska ekonomija bi morala imati godišnji privredni rast od 7%. Kosovska vlada je računala sa rastom od 6%, ali je Međunarodni monetarni fond tu procjenu proglasio neodrživom. Nezaposlenošću su posebno pogođeni, mladi, žene i nekvalifikovani. Kosovo je poznato po tome da ima puno mladih. Svake godine se 25.000 do 30.000 mladića i djevojaka regrutuje za trište rada.

Izborni šamar za SPD

Njemačka štampa bavi se i lošim rezultatima socijaldemokrata na izborima za evropski parlament. Sueddeutsche Zeitung piše: "Ako je situacija sa SPD-om u Njemačkoj prije pet godina bila katastrofalna, kakva je onda danas? Neutješna? Birači se prem Socijaldemokratskoj partiji Njemačke trenutno odnose najnepravednije od svih partija u Njemačkoj. Najoštriji kritičari bivše crveno-zelene, Schroederove (Šreder) vlade moraju priznati da su reforme pomogle da se zemlja dovede u stanje "otporno krizi". U vladajućoj koaliciji SPD sigurno ne zaostaje iza demohrišćana (CDU), ni kadrovski ni sadržajno. Ali saosjećaj ne pomaže da se dobije većina. A posebno samosažaljenje. SPD mora ići dalje, primjećuje Sueddeutsche Zeitung.

EU Wahlen zu EU Parlament in Brüssel Deutschland SPD Frank-Walter Steinmeier

Šef SPD-a Franz Muentefering (desno) i ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier nakon najlošijeg izbornog rezultata za SPD od 1949.

Izbori za EP nisu izbori za Bundestag

Frankfurter Allgemeine Zeitung je ubijeđen: "SPD neće ostati na 20% glasova. Evropski izbori nisu izbori za Bundestag, uprkos sklonosti birača u EU-zemljama da ošamare svoje partije zbog neriješenih unutrašnjo-političkih problema,. A kriza nije prošla. Neke još nije ni snašla. Ukoliko demohrišćani ne budu imali stabilnu većinu sa liberalima, nije isključeno da nakon parlamentarnih izbora u Njemačkoj ponovo na vlast dođe koalicija, sastavljena od dvije velike partije CDU/CSU i SPD-a. A u Berlinu sigurno ima dovoljno muškaraca i žena, koji smatraju da to nije najveća nesreća", zaključuje FAZ.

Autor: Jasmina Rose

Odg. urednik: Azer Slanjankić