Romi između BiH i Evrope

Druženjem, pjesmom i igrom, bacanjem uskršnjih jaja i vrbovih vjenčića u kanal Dašnica, bijeljinski Romi obilježavaju svoj najveći praznik. Oni njeguju tradiciju i imaju svoja udruženja. Trubači su stigli iz Vranja.

"Poručujem svojim Romima da mi budu zdravi i veseli i mnogo godina da slavimo Đurđevdan", riječi su Muje Beganovića, predsjednika udruženja "Složna braća". Udruženje ima 500 članova i brine se o ugroženim članovima romske zajednice.

Između bogatstva i siromaštva

Beganović objašnjava da od predratnih 6.800, danas u Bijeljini živi 2.500 Roma. Ostali žive u Federaciji BiH, Hrvatskoj ili negdje u Evropi, najviše u Njemačkoj. U rodnom gradu stalno zaposlenje imaju samo troje. Romi koji žive u Evropi, u Bijeljini grade raskošne kuće. Voze luksuzne automobile, a o stečenom kapitalu nerado govore. Onima koji u Evropu rijetko idu najveći problem je nezaposlenost, ali se uzdaju u svoju tradicionalnu snalažljivost.

Muniz Husić ne plaši se rada i dobro zarađuje. Kaže da su svi u familiji takvi. Ljubav prema konjima naslijedio je od oca Muriza: "Bavim se poljoprivredom i uzgojem konja. Imam ergelu sportskih konja. Vršim prodaju slame, sijena, u Bosni i Hercegovini."

Nazo Hokić brine o sedmočlanoj porodici. Žive od 160 KM dječijeg dodatka i sakupljanja sekundarnih sirovina. Živi se teško, ali djeca se školuju. Petogodišnja Samanta boluje od epilepsije. "Imam petoro djece. Troje djece školujem. Sad će mi završiti dvoje djece deveti razred, jedno dijete je sedmi razred. Šćerka mi je nesposobna, ima pet godina, ne hoda, ne priča", kaže Hokić.

Pomoć njemačkih humanitarnih organizacija

Hamdija Husić predsjednik je Udruženja Roma Republike Srpske "Budi mi prijatelj". U Austriji je radio 25 godina. U Bijeljini važi za imućnog čovjeka. Osvrćući se na krizu koja je zahvatila cijeli svijet, Husić naglašava da bi ipak i oni najviše „željeli da se naš narod ovdje, romske populacije, zaposli, da imaju svoje zaposlenje, da imaju svoju mjesečnu platu, da imaju sve svoje dječije dodatke."

Od 2005. godine u Bijeljini i Živinicama djeluje Udruženje za promociju i obrazovanje Roma "Otaharin", što na romskom jeziku znači jutro. Izvršni direktor Dragan Joković kaže da je udruženje imalo podršku njemačke humanitarne organizacije "Südost" (jugoistok). Za projekat "Ljetna škola za romsku djecu" njemačka Fondacija "Schüler Helfen Leben" (Učenici pomažu život) od 2005. izdvaja 100.000 eura godišnje. Pored ljetnih priprema za školu, romska djeca imaju podršku tokom cijele školske godine. Dobijaju besplatne udžbenike i školska pomagala. Od 2009. postoji i Romski omladinski kulturni centar u kojem se organiziraju besplatni kursevi, predavanja, radionice. Danas osnovnu školu u Bijeljini i Živinicama pohađa po 130 učenika Roma, a po pet ih je upisano u srednju školu.

Roditelji ne vjeruju u potpunosti obrazovanju

Iako projekat promovira obrazovanje kao najbolji izlazak romske zajednice sa margina društva, Joković kaže: "Roditelji nemaju potpuno povjerenje u obrazovanje niti vjeruju da to može nešto promijeniti značajno njihov život. A možda čak i lokalna zajednica još uvijek ne daje onoliko koliko bi mogla da dâ i da pomogne kompletnu inkluziju Roma u društvo."

U potrazi za zaradom i boljim životom Romi i danas odlaze iz Bosne i Hercegovine. No, oni žele bolji život i u svojoj zemlji. Podršku za to traže i dobijaju od prijatelja koje u Evropi stiču.

Autor: Emir Musli

Odg. urednica: Marina Martinović