Romi iz BiH već traže azil u Berlinu

Broj zahtjeva za azil u Njemačkoj svakodnevno raste. Statistika pokazuje da je oktobar oborio sve dosadašnje rekorde. Broj zahtjeva je u odnosu na isti period prošle godine porastao za 80 odsto.

Na prvom mjestu u oktobarskoj statistici su Srbi sa skoro 23% zahtjeva, potom Makedonci sa gotovo 16% zahtjeva, dok su na trećem mjestu Avganistanci koji čine 11,5% od ukupnog broja novih zahtjeva za azil. Tražioci azila koji dolaze iz Srbije i Makedonije, a posljednjih dana i iz Bosne i Hercegovine, su isključivo Romi.

U Berlinu traže azil, jer su “Romi i niko ih ne voli”

Naš izvor, saradnica berlinske službe koja svakodnevno prima nove azilante i koja, prema pravilima službe, u ovom kontekstu ne smije odavati svoj identitet, kaže da je prošle sedmice zaprimila zahtjeve za azil od desetak romskih porodica koji su u Berlin stigli, kako su rekli, iz Bijeljine i Vlasenice.

“Neko ih je prošle sedmice dovezao, njih desetak familija, a sada je opet zatišje. Oni jednostavno pređu granicu, sakriju dokumente i pokažu rodni list. Nijemci ih ne pitaju ništa, to je tako kod azilanata. Imaš pravo bilo kako ući u zemlju i izjaviti da želiš azil, oni te primaju. Nijemce ne zanima gdje ti je pasoš.”

Među ovih deset porodica iz Bosne i Hercegovine bila je i 36-godišnja Romkinja koja je u Berlin stigla sa svojih desetero djece. Poručila je da će sljedeći mjesec doći i njen suprug sa još dvoje djece. Bio je tu i Rom iz Bijeljine koji je tvrdio da će ostatak porodice u Njemačku doći sljedeći mjesec kada Bosna i Hercegovina, kako kaže, “uđe u Evropsku uniju”. Razlozi dolaska i podnošenja zahtjeva za azil su im uvijek isti – diskriminacija i teška ekonomska situacija.

“Svi kažu da su siromašni, nemaju ništa, bjedno žive. Kažu da niko ne voli Rome i slično tome!”, navodi spomenuta službenica.

Romi sa Balkana neće dobiti azil u Njemačkoj

Proces obrade zahtjeva za azil u Njemačkoj traje od tri do šest mjeseci, međutim, državljani iz zemalja bivše Jugoslavije, pa tako i Bosne i Hercegovine nemaju nikakvu šansu da dobiju azil. To potvrđuje i svakodnevno iskustvo ambasadora Bosne i Hercegovine u Berlinu, Tomislava Limova.

“Svakodnevno potpisujem akte kojima se vrši readmisija naših državljana, tu su pripadnici svih nacionalnosti, ne samo Romi. To nije nešto čega se treba bojati, tome treba gledati u oči i odgovoriti kao država. Mi smo spremni odgovoriti tom zadatku, je ne vjerujem u posljedice”, kaže Limov.

“Bosna i Hercegovina je bolje naučila svoju lekciju od Srbije”

Iako ambasador Limov nije uvjeren u posljedice, ne treba ih zanemariti. Naime, kada je početkom novembra izglasana odluka o ukidanju viznog režima za Bosnu i Hercegovinu i Albaniju, Evropska komisija je pomenula i mogućnost eventualne suspenzije bezviznog režima, ako dođe do kršenja pravila. Poučeni iskustvima iz Srbije i Makedonije, evropski zvaničnici najveći problem vide upravo u tzv. “lažnim azilantima” koji azil u Evropskoj uniji traže iz ekonomskih razloga. Ambasador Limov komentariše:

“Vjerujem da je Bosna i Hercegovina naučila lekciju i da se države članice Evropske unije ne trebaju bojati “najezde” građana Bosne i Hercegovine. Biće tu određene kontrole i postojaće suradnja među organima. Čak je i Srbija u proteklom razdoblju napravila određene pomake, tako da ni oni nisu sankcionisani i nije im ukinut bezvizni režim. Jeste upozoravano i biće permanentno upozoravano, jer je to proces. Najvažnije je da ga u prvom valu budemo spremni kontrolirati.”

Autor: Selma Filipović, Berlin

Odg. ur.: A. Slanjankić