1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Rohanijevih sto dana dobrih namjera

Otkako je predsjednik Hasan Rohani došao na vlast u Iranu prije sto dana, mnogi građani te zemlje nadaju se boljem životnom standardu i većoj slobodi. Uslov za to je prekid međunarodne izolacije i sankcija.

Iran ima veliki spoljnopolitički problem koji se itekako osjeća na unutrašnjem planu – sankcije. Ublažavanje sankcija je neraskidivo povezano sa rješenjem spora o nuklearnoj tehnologiji između Irana i zapadnih zemalja. U svojih prvih 100 dana na vlasti, novi iranski predsjednik potvrdio je da je drugačiji od Mahmuda Ahmadinedžada. „Rohani je sastavio tim čija okosnica su zaista stručni ljudi i uspio je da pred međunarodnom zajednicom ostavi utisak da Iran namjerava da se ponaša iskreno i ozbiljno“, kaže za DW Valter Poš, stručnjak za Iran iz berlinske fondacije Nauka i politika.

Taj utisak potvrđuje i mekši stav prema Sjedinjenim Državama, sa kojima Iran nema diplomatske odnose još od 1979. godine. Uoči telefonskog razgovora Obame i Rohanija i sastanka državnog sekretara Kerija sa ministrom spoljnih poslova Džavadom Zarifom na marginama zasjedanja Generalne skupštine UN u septembru, čak je i duhovni vođa ajatolah Ali Hamenei izjavio da Iran mora da pokaže „herojsku fleksibilnost“ prema Americi. Posljednji razgovori u Ženevi nisu donijeli dogovor, ali je već dogovoreno da se o iranskom nuklearnom programu ponovo razgovara 20. novembra.

Teret sankcija i dalje ogroman

„Iran trpi ogromnu privrednu štetu pod međunarodnim sankcijama“, kaže Merzad Boruđerdi sa Univerziteta Sirakuza u Njujorku. „Sa druge strane, američka administracija zalaže se za diplomatsko rešenje spora o nuklearnom programu. Ta situacija pomaže pregovore.“ Dodatni problem je to što glavni uvoznici iranske nafte u Aziji kupuju sve manje. Kina, Indija i Južna Koreja odbile su iranske ponude o povećanju količine nafte za prodaju, prenosi Rojters.

Uz to, iranska novinska agencija ISNA izvještava da Kina, koja je najveći uvoznik iranske nafte, još uvek nije isplatila Teheranu najmanje 22 milijarde evra za kupljene energente, jer je Iran isključen iz međunarodnih monetarnih tokova.

Povratak Rohanija iz Njujorka (28.9.2013.) obilježili su skupovi podrške, ali i protesti zbog njegovog govora u UN-u

Povratak Rohanija iz Njujorka (28.9.2013.) obilježili su skupovi podrške, ali i protesti zbog njegovog govora u UN-u

Zbog ovako nepovoljne situacije vlast „gotovo da nema prostora za privredne reforme koje je najavio Rohani“, kaže ekonomista Ferejdun Šavan za DW. Za državu je praktično nemoguće da obuzda inflaciju, nezaposlenost i sve veći budžetski deficit, ako sankcije i dalje budu na snazi. Šavan ipak smatra da tračak nade predstavlja moguće oporavljanje kursa iranske valute – naime, u oktobru se za jedan američki dolar dobijalo 30.000 riala, a proteklog mjeseca oko 38.000.

„Rohani popušta tu i tamo“

Pored boljih odnosa sa spoljnim svijetom, mnogi Iranci se nakon smjene vlasti nadaju i liberalizaciji društva i većoj slobodi. I tu se pokazuje da je u Iranu sve povezano: nedavno je pomilovana grupa političkih zatvorenika, a olabavljen je i režim kućnog pritvora u kojem se već gotovo tri godine bez suđenja nalaze vođe opozicije Mir Hosein Musavi i Mehdi Karubi.

Ipak, ako sankcije ostanu na snazi, ne treba računati na pravo političko otvaranje, smatra Volter Poš iz fondacije Nauka i politika. „Rohani popušta tu i tamo. Ali sve dok Iran stoji pod takvim spoljnopolitičkim pritiskom, ne vjerujem da je moguće trajno poboljšanje prava građana.“

Autori: Farad Samanijan / Darko Janjević

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić