1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rizičan postupak za zabranu NPD-a

Savezni ustavni sud Njemačke odlučuje o budućnosti stranke koja je poljuljana kako politički tako i finansijski. Marcel Fuerstenau o postupku koji bi mogao završiti u slijepoj ulici.

Njemačka u 90-tim godinama: Podmetanje požara na azilantske domove i na kuće u kojima žive stranci. Mržnja prema strancima je svuda. Rostock i Hoyerswerda, Solingen i Moelln postaju sinonimi pogroma i krvoločnosti. Ljudi zaista umiru - u zapaljenim stanovima, pretučeni na smrt od strane desničarskih ekstremista. Pod dojmom ovih ekscesa, baziranih na mržnji prema strancima, njemačka vlada, Bundestag i Bundesrat podnijeli su Ustavnom sudu zahtjev da se zabrani rad Nacionaldemokratske partije Njemačke (NPD).

NPD je prema ubjeđenju ove tri institucije duhovni podstrekač požara. Stranka, koja želi potkopati i uništiti demokratsku pravnu državu. A onda slijedi ova blamaža: Suci su 2003. godine obustavili postupak i prije nego što je zaista počeo. Razlog: Tvrdnje o neustavnom djelovanju NPD-a bazirane su najvećim dijelom na informacijama tzv. osoba od povjerenje (informanata) koje je Služba za zaštitu ustavnog poretka ubacila u redove stranke.

Obrazloženje sudaca Ustavnog suda je nedvosmisleno: "Država prisutnost na izvršnom nivou jedne stranke neizbježno utiče na njeno donošenje odluka i aktivnosti." Kao posljedica toga fer postupak u skladu sa pravnom državom je nemoguć. To bi u drugom pokušaju, koji počinje u u utorak (01.03.2016.) usmenom raspravom trebalo biti drugačije.

Na dobrih 250 stranica podnesenog zahtjeva za ukidanjem NPD-a se navodi: "Najkasnije od 06. decembra 2012. godine su prema zaključku donesenom na konferenciji ministara unutarnjih poslova prekinute informantske veze sa svim izvorima informacija na rukovodećem nivou NPD-a." Riječ je o konferenciji na kojoj su ministri unutarnjih poslova 16 njemačkih saveznih zemalja, nakon duge diskusije, zaključili da drugi put podnesu zahtjev za zabranom rada NPD-u. Nakon toga je prošla godina dana prije nego je Bundesrat podnio zahtjev Ustavnom sudu. Njemačka vlada i Bundestag ovaj put nisu učestvovali u tome. Oni su doduše pozdravili ovu inicijativu njemačkih saveznih zemalja, ali su očito sumnjali u uspjeh zahtjeva za zabranom rada NPD-u.

Demonstration NPD Warnemünde 2012

Protesti NPD-a za vrijeme odlučjućeg sastanka ministara unutarnjih poslova njemačkih saveznih zemalja

Moguć neuspjeh

Ove sumnje su umeđuvremenu vjerojatno još veće nego prije dvije godine. Jer od tada je NPD dodatno izgubio na značaju. U Sachsenu su na izborima 2014. godine izgubili mjesta u parlamentu. Time su izgubili državni novac u milionskim iznosima. Samo još u Mecklenburg-Vorpommenu postoji u parlamentu Klub poslanika NPD-a koji broji pet poslanika. U Bundestag ova stranka nije ušla još nikada.

Čini se da je prijetnja koju NPD predstavlja za njemačku demokratiju, koja postoji desetljećima, ipak zaista mala. Unatoč tome njemačke savezne zemlje u svom zahtjevu za zabranom rada ove stranke navode da je NPD "odstranio slobodno demokratsko uređenje u cjelosti". To se, kako navode, može vidjeti još od 1964. godine kada je stranka osnovana. Njena programska bliskost sa nacionalsocijalističkim načinom mišljenja mogla se još tada prepoznati.

Direktna povezanost za NSU jedva dokaziva

S obzirom na sve više primjetnu mržnju prema strancima kroz izbjegličku krizu NPD bi doduše mogao pasti, ali ga se ovakav razvoj situacije u ovom postupku ne može direktno okriviti. Za to su granice između NPD-a, pokreta Pegida, koji je neprijateljski prema islamu i Alternative za Njemačku previše nejasne. Osim toga postupak za izricanje zabrane rada NPD-u je podnesen kada u Njemačku još uvijek nisu skoro svake sedmice gorili izbjeglički domovi.

NSU Rechtsrakdikale Rechtsterrorismus NPD Udo Voigt Ralf Wohlleben

Ralf Wohlleben, koji se sumnjiči za pomaganju NSU, i tadašnji šef NPD-a Udo Voight u Jeni 2007. godine

Povod za drugi postupak za zabranu rada NPD-u bio je u konačnici otkirvanje desnoekstremističke grupe Nacionalsocijalističko podzemlje (NSU) i zaprepaštenje zbog deset ubistava koje je počinila ta grupa. To da u osobi Ralfa Wohllebena na optuženičkoj klupi u Muenchenu sjedi bivši funkcioner NPD-a je jedna stvar. Druga je mnogo teža, a to je da se na osnovu toga dokaže direktna linija između partije i terorističke grupe. Nakon skoro tri godine, koliko traje NSU proces, a to ne postoje ubjedljivi argumenti.

Doima se skoro paradoksalnim: NPD u jednom trenutku mora strahovati za svoju egzistenciju u kojem ju birači masovno napuštaju. K tomu dolaze i unutarpolitička neslaganja koja su dovela do brojnih promjena na vrhu stranke. Na internet stranici stranke se naravno predstavljaju borbeno: "NPD se brani!" stoji velikim slovima napisano na stranici. Pored toga je naslikana Justitia, božica pravde. Ona u lijevoj ruci drži vagu, u desnoj mač.

Gdje su granice slobode mišljenja?

Nakon nekoliko sekundi se slika mijenja automatski: "Brod je pun - zaustavimo poplavu azilanata!". To je čisti NPD. No to je parola koju su odavno preuzeli i drugi. "Aktivno-borbeno i agresivno djelovanje NPD-a", o kojem se govori u zahtjevu za zabranom rada ove stranke, to sigurno nije. Ovakve izjave spadaju u područje dopuštene slobode izražavanja. No ukoliko NPD bude zaista proglašen strankom, koja djeluje protivno ustavu, ostaje mu još uvijek mogućnost procesa pred Europskog suda za ljudska prava u Strazburu. Uvjeti koje neka stranka mora ispuniti da bi na ovom Sudu bilo zabranjeno njeno djelovanje su posebice strogi.

Preporuka redakcije