1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ribarima (ipak) ne treba latinski

U Hrvatskoj su mediji objavili informacije koje sugeriraju da hrvatski ribari od ove godine za ispunjavanje protokola za ulov ribe moraju poznavati latinski jezik. Iz Europske komisije o tom pitanju stiže jasan odgovor.

default

Uz usklađivanje propisa sa standardima EU idu i razne glasine

Meeresfestival Brest 2008, kroatische Fischer (Vater und Sohn) bereiten ihre Fischernetze vor.

Ribar iz Hrvatske priprema mrežu za ribolov

„Moj odgovor je dosadan i vrlo jednostavan – Ne. Hrvatski ribari ne trebaju poznavati latinski jezik. Ako hrvatski ribari to žele, to je njihov slobodan izbor, i to ne želim komentirati, ali za obavljanje ribarskog zanata i posla, nitko ne treba učiti latinski, to je jasno i to je trenutna situacija“, odgovorio je Oliver Drewes, glasnogovornik odjela Europske komisije zaduženog za ribarstvo.

Iz Europske komisije objasnili su kako sustav funkcionira. Kako bi se točno znalo koliko je ribe ulovljeno, europski ribari, čiji su brodovi duži od deset metara, moraju voditi protokol, kojeg moraju ispuniti nakon svakog povratka s ribolova. U protokolu se mora obaviti deklaracija prilikom svakog istovara ribe u lukama. On se u Europskoj uniji polako zamjenjuje iz pisanog oblika u elektronski, ali to ništa ne mijenja oko formata ili sadržaja zabilježene informacije.

Kampanja uoči referenduma za EU?

Krake Tintenfisch Paul Oktopus

I ubuduće ribari neće morati poznavati latinsko ime ovog ulova

Od ribara se očekuje da evidenciju o ulovu ispunjavaju na svojem materinskom jeziku, dakle, u slučaju hrvatskih ribara, na hrvatskom, naglašavaju u Europskoj komisiji. Ističe se da hrvatski ribari sve informacije, uključujući i vrste riba upisuju na hrvatskom jeziku.

Zajednička europska ribolovna politika je postavljena na način da samo znanstvenici trebaju poznavati latinski jezik, ali ne ribari. Stoga je nerazumljivo, zašto se u pojedinim hrvatskim medijima plasiraju netočne informacije, koje u tom dijelu mogu izazvati odbojnost prema Europskoj uniji, posebice kada je poznato da se Hrvatska nalazi u godini završetka pristupnih pregovora, ali i referenduma, na kojem će gradani Republike Hrvatske odlučiti o ulasku zemlje u Europsku uniju.

Autor: Alen Legović, Brisel

Odg.ured: A. Slanjankić