Obavljeni rezultati popisa

U BiH su, konačno, objavljeni rezultati popisa stanovništva iz 2013. godine. Zvaničnici Agencije za statistiku BiH kazali su da, prema podacima popisa, BiH ima 3.531.159 stalnih stanovnika. Od ukupnog broja stanovnika 50,4 posto su žene, a 49,06 muškarci. U Federaciji BiH živi 2.219.220 stanovnika, što je 62,85 posto od ukupnog stanovništva, dok u Republici Srpskoj (RS) živi 1.228.423 stanovnika što je 34,79 posto od ukupnog stanovništva. U Brčko Distriktu živi 83.516 što je 2,37 posto ukupnog stanovništva BiH.

Prema podacima popisa stanovništva iz 2013. godine, Bošnjaci su većina na nivou BiH, Federacije BiH i Brčko distrikta, dok su Srbi većina u RS-u. U BiH živi 50,11 posto Bošnjaka, 30,78 posto Srba i 15,43 posto Hrvata. U odnosu na popis stanovništva iz 1991. godine, Bošnjaka je više za 7 posto, Srba manje za oko 1 posto, a Hrvata manje za 2 posto. U kategoriji „ne izjašnjavam se“ je 0,77 posto stanovništva.

Podaci o religiji i jeziku

Podaci o religijskoj pripadnosti govore da u BiH živi 50,7 posto muslimana, 15,19 posto katolika i 30,75 posto pravoslavaca. Najzastupljeniji jezici u BiH su bosanski, srpski i hrvatski. Bosanski jezik govori 52,86 posto stanovnika, 14,6 posto hrvatski, a 30,76 posto stanovnika BiH govori srpski jezik. Nema podataka o tzv. „bošnjačkom jeziku“. Ostale jezike govori 1,57 posto građana BiH.

Sarajevo je najveći grad u BiH, a Banjaluka najveća općina. Sarajevo ima 275.524 stanovnika, Banjaluka 185.042, Tuzla 110.979, Zenica 110.663, Bijeljina 107.715 stanovnika i Mostar 105.977 stanovnika. Prema podacima popisa stanovništva, žene u BiH žive duže od muškaraca. Stopa nataliteta niža je u RS-u nego u Federaciji BiH. Najmanja gustina naseljenosti zabilježena je u Istočnom Drvaru (RS) gdje živi 1.05 stanovnika po kilometru kvadratnom, dok je Novo Sarajevo najgušće naseljena općina u BiH sa 7.085 stanovnika po kilometru kvadratnom.

Dati su i uporedni podaci o pismenosti u regiji. Rezultati popisa pokazali su da BiH ima najveću stopu nepismenih od 2,82 posto. Srbija ima 1,96, Crna Gora 1,50, a Hrvatska 0,80 posto nepismenih.

Protivljenja iz RS-a

Vlasti RS-a tvrde da neće priznati niti objaviti rezultate popisa koje je u četvrtak (30.6.) objavila Agencija za statistiku BiH „zbog jednostrane odluke direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića o usvajanju jedinstvenog programa obrade podataka popisa“. Zvaničnici ovog entiteta ranije su najavili povlačenje iz statističkih institucija na nivou države, ali i blokade pojedinih institucija vlasti. Direktorica Zavoda za statistiku RS-a Radmila Čičković kazala je za Klix.ba da je objava rezultata popisa „plod jednostranog i nejedinstvenog programa za obradu podataka, koji nije u skladu sa zakonom“.

Ministar civilnih poslova BiH i koordinator Vijeća ministara za popis stanovništva Adil Osmanović smatra da je Popis proveden na osnovu Zakona o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova 2013. godine, koji je usvojio Parlament BiH i da objavljeni podaci ni po čemu nisu sporni. „Sve je urađeno uz superviziju stručnih eksperata iz međunarodne zajednice“, rekao je Osmanović.

„Politika se miješa gdje joj nije mjesto“

Ugledni bh. statističar i demograf Hasan Zolić za Deutsche Welle kaže da će prezentirani podaci iz 2013. godine morati biti korigirani „zbog prirodnog priraštaja i kretanja stanovništva“. „U BiH se iz godine u godinu bilježi negativan prirodni priraštaj. To će se morati uzeti u obzir s obzirom na činjenicu da je od popisa stanovništva prošlo već tri godine. Osim toga, BiH bilježi i stalan odlazak stanovništva. Iz naše zemlje odlaze i cijele porodice, a taj se trend povećava iz godine u godinu“, kazao je Zolić.

Govoreći o nesuglasicama oko rezidentnih i nerezidentnih stanovnika, Zolić ističe: „Ako student iz BiH u Beogradu, koji ima papire da je državljanin ove zemlje, može biti rezidentni stanovnik BiH, zašto to ne bi mogao biti i student iz BiH koji studira npr. u Gratzu i, također, ima papire da je državljanin BiH? Isto se odnosi i na radnike. Čemu davati prednost Srbiji ili Hrvatskoj u odnosu na Sloveniju ili Švedsku, ako svi oni imaju urednu bh. dokumentaciju? Te dileme rezultat su miješanja politike u oblast u kojoj politika apsolutno ne bi trebala imati nikakvog uticaja“, kaže Zolić za Deutsche Welle.

Međunarodna supervizija

Popis stanovništva domaćinstava i stanova u BiH proveden je od 1. do 15. oktobra 2013. godine na osnovu važećih zakona usvojenih u državnim institucijama. Obrada podataka popisa počela je u januaru 2014. godine, a u procesu obrade učestvovali su predstavnici iz sve tri statističke institucije u BiH.

Popis i obrada podataka provedeni su uz evropsku superviziju i prema instrukcijama nadležnih evropskih tijela. Evropska komisija organizirala je međunarodni monitoring popisa. Agencija za statistiku BiH je u novembru 2013. godine objavila preleminarne rezultate popisa stanovništva, a posmatrači su ocijenili da je popis u BiH „usklađen sa međunarodnim standardima“.