1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rezolucija UN-a o Iranu

Peter Philipp1. august 2006

Vijeće sigurnosti UN-a je donijelo Rezoluciju kojom se vladi u Teheranu utvrdjuje da ispuni uvjete Medjunarodne agencije za atomsku energiju. Iransko vodjstvo je rezoliciju odbacilo kao neprihvatljivu. SAD su odmah upozorile na moguće sankcije, no za optimizam Vašingtona nema mnogo razloga, komentira Peter Philipp.

https://p.dw.com/p/AQIX
Glasanje za rezoluciju UN-a o Iranu
Glasanje za rezoluciju UN-a o IranuFoto: AP

Vašington je pokazao zadovoljstvo, jer je konačno uspjelo da Vijeće sigurnosti skoro jednoglasno uputi upozorenje Teheranu. Ukoliko iranska vlada do 31. avgusta ne obustavi obogaćivanje urana, mora računati sa sankcijama. I zaista je uz suzdržanost Katara, izglasan takav ultimatum. Ipak, SAD pokazuju isuviše optimizma. Rezolucija se bazira na članu 41, odjeljka 7 Povelje UN-a. A, to znači - neispunjenje ultimatuma može, a ne mora imati za posljedicu sankcije.

Dakle, ne radi se ni o kakvom automatskom procesu, nego će Vijeće sigurnosti UN-a ponovo morati raspravljati o pitanju eventualnih sankcija. Uz to su skoro isključene vojne mjere, nego samo privredne i političke sankcije dolaze u pitanje.

Vašington već godinama radi na intenzivnoj kampanji kojom želi Teheran sankcijama ili čak vojnom silom prisiliti da poklekne. Ono što je sad postignuto u Nju Jorku daleko je od toga. Bila je to više demonstracija konsenzusa o tome da Iran ne treba posjedovati atomsko oružje. Ali, do sada i nisu postojali dokazi o takvim iranskim ambicijama, nego je nasuprot tome Teheran uvijek trvdio da želi atomsku energiju za civilne ciljeve. I, do sada se Iran kretao u okvirima Sporazuma o neširenju atomskog oružja, koji je i sam potpisao.

Američka kampanja protiv iranske atomske politike od početka je nailazila na skepsu i odbijanje, posebno Rusije i Kine, dok su Evropljani polako popuštali ka liniji Vašingtona. Sada su Moskva i Peking glasali za rezoluciju. Ali, već kod pitanja šta činiti ukoliko Teheran odbaci ultimatum, mišljenja su podijeljena. Ni Rusi ni Kinezi nisu spremni na sankcije kojima prijeti Vašington. Obje zemlje imaju isuviše velike privredne interese u Iranu. O tome se u većini evropskih metropola, pa tako i Berlinu do sada nedovoljno razmišljalo. Njemačka je na primjer najvažniji trgovački partner Irana u Evropi. I njemačka privreda nema ni najmanje interesa da iz solidarnosti sa Vašingtonom pokvari posao sa Iranom. I to, Vašingtonom koji od islamske revolucije bojkotira Iran, ali je itekako ljubomoran na obimne poslove drugih.

Ako, dakle, Teheran ne ispuni zahtjeve Vijeća sigurnosti UN-a, tada će se ponovo rasplamsati svadja medju članicama . A, tada će Vašington vjerovatno morati revidirati svoju pozitivnu ocjenu rezolucije o Iranu.