1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Republika Srpska bolji ili gori dio Bosne i Hercegovine?

Dragan Maksimović 18. septembar 2007

Posljednjih mjeseci u Republici Srpskoj se čuju poruke kako je ovaj entitet bolji dio BiH. Koliko su to utemeljene izjave?

https://p.dw.com/p/Bh0O
Banja LukaFoto: DW

Političari ove izjave uglavnom potkrepljuju prodajom državnog kapitala, najavama stranih investicija iako je do sada u budžet «leglo» samo 646 miliona maraka od prodaje državnog kapitala u Telekomu Srpske. Koliko i ima li uopšte uporišta ova teza o boljem bosanskohercegovačkom entitetu kada je samo prije nekoliko mjeseci, zbog sumnjivih ugovora Vlade RS i češke kompanije «Čez», banjalučka berza izgubila 2 milijarde marka.

Činjenica jeste da je RS kada je riječ o privatizaciji korak ispred Federacije, ali isto tako postoji niz drugih parametara koji ne govore u prilog tome. Visoki funkcioner stranke na čijem je čelu premijer Milorad Dodik, Saveza nezavisnih socijaldemokrata Rajko Vasić, kaže da je Republika Srpska bolji dio BiH, jer je u posljednje dvije godine uspjela da stigne Federaciju BiH koja je, kako kaže bila u prednosti. Međutim, Vasić još uvijek stavlja akcenat na prodaju jednog prduzeća: «Uspjeli smo neke ekonomske tokove da ubrzamo i preokrenemo. To je slučaj sa prodajom velikih državnih preduzeća telekoma i rafinerije koji se sada očituju u pristiglim novčanim efektima. Uspjeli smo da stvari postavimo na ravnopravne ekonomske odnose u BiH. Da ne govorimo o političkoj stabilnosti da ne govorimo o funkcionalnosti institucija, skupštine, Vlade i drugih institucija. Da ne govorimo o funkcionisanju bankarskog sektora, da ne govorimo o kontaktima sa velikim svjetskim kompanijama za izgradnju puteva, elektroprivrede itd. Prema tome to nije prazna politička priča, to je činjenica. »

Slika je malo drugačija

Međutim da li je stvarno tako. Tražili smo relevantne sagovornike u Federaciji koji bi potvrdili ili demantovali da stoji teza o Republici Srpskoj kao boljem dijelu BiH, ali nije bilo potrebe jer su pojedinci iz RS-a spremno dočekali da prokomentarišu ovakve izjave. Bivša ministrica u Vladi RS Svetlana Cenić smatra da se u javnosti medijskom kampanjom stvara slika da RS bolje stoji od Federacije, ali da statistika govori sasvim suprotno. Ističe da osim privatizacije Telekoma nije bilo privatizacije preduzeća od čije bi se prodaje mogli napraviti značajniji rezultati: «Što se tiče ostalih pokazatelja slika stoji malo drugačije. Ako pogledate industrijsku proizvodnju u prvih pet mjeseci RS je imala mnogo manji rast nego Federacija. Ako pogledate rast cena, veći je rast cena u RS nego u Federaciji. Drumski i železnički sabraćaj – mnogo veći pad je u RS nego što je u Federaciji. Potrebno je otvoriti samo podatke iz statističkog zavoda RS i Federacije i uporedili. »

A prema provjerenim statistikama banjalučka berza, koja je u posljednjih pet godina bilježila rast vrijednosti doživjela gubitke od čak 2 milijarde maraka. RS i njena Vlada potpisala je sa češkom kompanijom «Čez» prije nekoliko mjeseci ugovor o prodaji «Rudnika i termolektrane Gacko», kojeg nije htjela da objavi. Zbog takvih i sličnih poslova direktor berze Milan Božić kaže da takvo poslovanje samo vodi većim gubicima: « Uglavnom su gubici na Elektroprivredi zbog toga što investitori više nisu sigurni u kom pravcu RS želi da vodi dalje investicije. »

Nevladina organizacija Transparency Internacional odmah je ukazala na nepravilnosti u ovom procesu. Predsjedavajući odbora direktora ove organizacije Boris Divjak ističe da ukoliko Vlada nastavi sa ovakvim sumnjivim radnjama, na dobrom je putu da postane gori dio BiH. U slučaju «Rudnika i termoelektrane Gacko» Divjak ocjenjuje da se Vlada ponašala krajnje neodgovorno: «Ponašajući se ovako Vlada krši Ustav RS, krši sve principe dobrog upravljanja koji su poznati u svijetu a prihvaćeni i kod nas ratifikovani. Ponaša se kao vlasnik a ne upravitelj kapitala koji je državno vlasništvo.»

Ni mnogi drugi pokazatelji ne idu u prilog tezi da je RS bolji dio BiH. Pored već navedene prodaje telekom operatera u ovom entitetu, od čega se u budžet slilo 646 miliona marka, socijalne kategorije stanovništva u istom su ili gorem položaj. S druge strane penzije su za nekoliko procenata veće u Federaciji a slično stanje je i u prosvjeti gdje je recimo plata učitelja veća u Federaciji od onog u RS. Građani kažu: «Da li je bolji dio?- Ne! Nemam ništa. Naprotiv kod mene je gore. » «Naravno. Po sve i jednom segmentu- ekonomija, za mlade veći sadržaji, manje nacionalno opredjeljeni.» « Penzije su jako male. Baš penzioneri teško žive. A i radnicima je malo teže. Male su plate. Ja imam ćerku medicinsku sestru 33 godine, vrlo malu platu ima- ima oko 350 maraka. »

Političko stanovište

Nije mali broj u RS onih koji smatraju da nije sve tako sjajno kao što se na prvi pogled prezentuje. Pogotovo kaže, Adil Osmanović potpredsjednik entiteta ako se zna šta se sve dešavalo prije 15-ak godina: «Da budem iskren, kao potpredsjednik RS ja bih volio da je teza ispravna i potkrijepljena argumentima da je RS bolji dio BiH. Ali očigledno je kada pogledate u dublju analizu toga da se ne može to argumentirati. Pogotovo sa političkog stanovišta ako znamo šta se sve dešavalo u entitetu i da još imamo neotkrivenih masovnih grobnica, imamo ljudi koji rade u institucijama sistema i bili su upleteni u ratna dešavanja. Ali ove privatizacije i određeni potezi mi još ne osjećamo efekat.»

Uporište o priči o RS kao boljem dijelu BiH, politički analitičar Ivan Šijaković vidi u političkom nadmetanju između Sarajeva i Banjaluke. Šijaković kaže da dok u Sarajevu političari koriste termin «manji bh. entitet» , u Banjaluci to vide kao svojevrsno potcjenjivanje. Više je riječ o taktičkoj borbi u svijesti građana odnosno birača i psihološke manipulacije, dodaje Šijaković: «A što se tiče istinskih pokazatelja koji mogu da govore u prilog i jedne i druge: RS ima određene resurse koji bi joj ako se pametno koriste mogli dati dobar potencijal za solidan razvoj. Dakle neke pretpostavke su postavljene ali ja lično mislim da je to u psihološkom smislu. »

Priča o ljepšoj i boljoj «neće ići»

Politička prepucavanja svakako su suvišna kada je riječ o razvoju ne samo RS nego i cjele BiH, jer su za razvoj cijele države potrebni entiteti sa jakom ekonomijom. Zato Svetlana Cenić sa početka priče zaključuje: «Ta priča o lepšoj i boljoj nažalost neće ići ni u dužem roku s obzirom da ne može biti lepšti i bolji deo jedne države ako je lošije stanje u drugom delu države. Ovo je jedinstven ekonomski prostor sviđalo se to nekom ili ne i samo jedinstven ekonomski prostor i slobodni protok i radne snage i dobara može činiti da bude bolja RS i mnogo bolja Federacija.»

Dok se političari nadmudruju oko toga koji je entitet veći a koji bolji, na birou za zapošljavanje u BiH posao čeka oko pola miliona građana. Ta činjenica još uvijek nije podstakla političare na recimo nadmetanje oko toga koji će entitet zaposliti veći broj radnika u manjem vremenskom roku umjesto već i dalje taktiziraju i dodvoravaju se građanima jedino zbog prikupljanju političkih poena.