Republika Moldavija: Stoljeće rastrganosti

"Mi smo jedan narod!" "Dole granica na Prutu!" Više desetina hiljada ljudi iz Moldavije i Rumunije podsjetilo je prošle nedjelje u moldavskom glavnom gradu Kišinjevu na ujedinjenost dviju zemlje prije 100 godina.

27. marta 1918. godine je Zemaljsko vijeće Moldavske demokratske Republike sa velikom većinom glasalo za spajanje sa Rumunijom. Sada sve više unionista na obje strane zahtijeva ponovno ujedinjenje.

Moldavija? Granica na Prutu? Za brojne Europljane ova mjesta na istočnim granicama EU još uvijek zvuče egzotično. Pri tome se promjenljiva istorija ovog regiona može brzo ispričati. 

Današnja Republika Moldavija nastala je kao nezavisna država 1991. godine nakon raspada Sovjetskog saveza. Službeni jezik u zemlji je rumunski. Rijeka Prut dijeli Republiku Moldaviju od Rumunije. Region s obje strane rijeke istorijski gledano pripada kneževini Moldaviji koja je od 15. stoljeća bila pod osmanskim i ruskim utjecajem. 1812. godine Osmansko carstvo je ustupilo istočni dio Moldavije Rusiji. U drugoj polovini 19. stoljeća su se obje rumunske kneževine Moldavija (zapadno od Pruta) i Vlaška ujedinile i formirale osnovu kraljevine Rumunije.

Nakon Prvog svjetskog rata i raspada Ruskog carstva istočni dio Moldavije se, odlukom Zemaljaskog vijeća Kišinjeva, priključio "matici" Rumuniji. 1940 godine je Sovjetski savez na osnovu Pakta Hitler-Staljin zauzeo dio istočno od Pruta i osnovao Moldavsku sovjetsku republiku koja je egzistirala do 1991. godine. 

Marš, koji je održan prošle nedjelje, bio je vrhunac niza događaja koji su trebali podsjetiti na događaj od prije 100 godina. Od početka godine su gradonačelnici u više od 130 moldavskih mjesta potpisali simboličnu peticiju o ponovnom ujedinjenju sa Rumunijom.

Moldavija na raskrižju

Društvo u Republici Moldaviji je podijeljeno. Proruski socijalistički predsjednik Igor Dodan je proklamirani protivnik ujedinjenja kao i proeuropskog kursa, kojim je vlada krenula. S obzirom na parlamentarne izbore, koji se održavaju 2018. godine, Dodan je više puta zaprijetio da će se založiti za to da novi parlament poništi Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju sa EU koji postoji od 2014. godine.

Unatoč sporazumu sa EU vlastodršci u Kišinjevu nisu uspjeli stvoriti ni političku stabilnost ni dugo očekivani prosperitet. Zemlja vrlo sporo izlazi iz obruča siromaštva i korupcije. Svaki četvrti od 3,5 Moldavaca radi u inozemstvu.

Pored većinskih Moldavaca, koji govore rumunjski, značajna manjina, koja govori ruski, živi uglavnom u separatističkom regionu Transnistriji a manjina, koja govori turski, u autonomnom regionu Gagauzija. Ove manjine zagovaraju približavanje Rusiji.

U posljednjim anketama je oko četvrtina ukupnog stanovništva za ponovno ujedinjenje sa Rumunijom. U Rumuniji samoj također nije puno više onih koji se izjašnjavaju za ponovno ujedinjenje - oko 27 posto. Ipak u obje zemlje je ovaj procenat posljednjih mjeseci porastao. Jedan od najjačih zagovornika procesa ujedinjenja je bivši rumunjski predsjednik Trajan Bašesku. On je bio najpoznatiji predstavnik njegove zemlje na manifestaciji održanoj protekle nedjelje u Kišinjevu. "Obje strane bi mogle dobiti svoje dostojanstvo u ponovnom ujedinjenju", uzvikivali su ljudi na demonstracijama. Bivši gradonačelnik moldavskog glavnog grada, Dorin Chritoaca, je napravio poređenje sa Njemačkom: "Onako kako je srušen Berlinski zid, tako mora biti srušen i zid na Prutu".

Ujedinjenje kao šansa

Za unioniste u Republici Moldaviji je ujedinjenje sa Rumunijom jedina mogućnost za preživljavanje i napredak za ljude u njihovoj zemlji. Ipak ni jedan političar, koji je trenutno na vlasti, se ne želi o tome otvoreno izraziti, ni u Bukureštu ni u Kišinjevu. Približavanje dvije zemlje zahvaljujući prijemu Moldavije u EU - tako glasi zvanična poruka na obje strane Pruta. Ipak to je daleko.

Pa ipak: na današnju godišnjicu održava se svečanost u rumunjskom parlamentu. Visokorangirana delegacija iz Kišinjeva na čelu sa predsjednikom parlamenta Andriana Candu također učestvuje u toj manifestaciji. Tim povodom se u obje zemlje u isto vrijeme trebaju oglasiti zvona na crkvama.

Nasuprot tome je moldavski predsjednik Dodan dao znak za uzbunu: "Upozorio sam vladu u Bukureštu kada je riječ o ovome. Ovom akcijom raste rizik da Rumunija postane neprijatelj broj jedan Republike Moldavije." Šta on time tačno misli ostaje tajna.