1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Renesansa atomske energije?

Švedska vlada je najavila, ne samo da odustaje od gašenja svojih atomskih elektrana, nego da čak planira da stare reaktore zamijeni novim. Da li je to prava odluka? i Šta sa nuklearnim otpadom?

default

Pogled u salu sa reaktorom švedske nuklearne elektrane Forsmark, snage 3090 MW

Politika je proteklih dana poslala još dva važna signala u svijet. Indija i Kina šire svoje atomske programe, Rusija će još tokom ove godine ubrzati izgradnju iranske nuklearke Bušer. Zagovornici atomske energije, koji su se ovih dana okupili u Berlinu na jednoj konferenciji, imaju razloga za slavlje, pogotovo zato što rastu nade da bi i Njemačka, nakon izbora na jesen, mogla odustati od planova da u narednim godinama ugasi svoje reaktore.

Odluka iz očajanja

Švedska vlada za sebe kaže da je predvodnik onih koje se zalažu za čistu energiju. To je isticao i premijer Frederik Reinfeld kada je juče objašnjavao kako je ljudima potreban signal nade da je to tako. Pri tome je odluka Švedske više odluka iz očajanja, nego iz ubjeđenja. Traži se energija koja sigurno stoji na raspolaganju, koja ne opterećuje klimu planete i koja je povrh svega još i jeftina. Sve je manje fosilnih izvora energije. Ipak, ne postoje novi razlozi za to da se na atomsku energiju gleda kao na energiju budućnosti.

Opasne havarije

Atomkraftwerk in Stade

Atomska elektrana Stade, na sjeveru Njemačke

Tvrdnjama kako je industrija naučila lekcije iz prošlosti stalno se suprotstavljaju činjenice koje govore o novim problemima u radu nuklearki. Tako je protekle godine zabilježeno oticanje radioaktivne vode iz podzemnog skladišta nuklearnog otpada Asse II u Njemačkoj. Prije nekoliko godina je upravo švedska nuklearka Forsmark imala veoma opasnu havariju. Gradnju nove nuklearke u Finskoj prate stalna kašnjenja i rast troškova. Ipak, ahilova peta odnosno slaba tačka nuklearne energije nije u procesu proizvodnje, nego u procesu odlaganja radioaktivnog otpada. I dok predsjednik Njemačkog foruma za korištenje atomske energije, Walter Hohlfelder, tvrdi kako je taj problem tehnički rješiv, činjenica je da taj problem još nije riješen nigdje u svijetu. Moguće je da će se to promijeniti, ali graditi nove reaktora uz sadašnje stanje stvari je opasna igra.

Nema alternative vjetru, suncu i biomasi

Indicije govore u prilog tome da je i na privrednom planu pogrešna odluka o ulaganju u nuklearke. Uran je već danas skup i ograničen izvor energije. Tehnologije obnovljivih izvora energije kao što su sunce, vjetar i biomasa napreduju rapidnom brzinom. Švedska takođe planira da ulaže u te tehnologije. Ukoliko troškovi proizvodnje vjetrenjača i takozvanih bio-reaktora i u narednim godinama budu opali kao što je to bio slučaj u proteklim, onda će i proizvodnja struje u nuklearnim elektranama postati nerentabilna.