Reljić: Podjela Kosova ne bi uticala na Bosnu i Hercegovinu | Komentar | DW | 05.11.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Reljić: Podjela Kosova ne bi uticala na Bosnu i Hercegovinu

Na diskurs o eventualnoj podjeli Kosova, Dušan Reljić sa berlinskog Instituta za međunarodne odnose i bezbjednost (SWR) smatra da bi, ako bi došlo do podjele Kosova, uticaj na Bosnu i Hercegovinu bi bio minimalan.

default

Dojče vele: Situacija na sjeveru Kosova je vrlo napeta. Da li tu postoji neko rješenje koje bi moglo da zadovolji obje strane?

Dušan Reljić: „To sve zavisi od političkih lidera na objema stranama, od toga šta će predložiti svom biračkom tijelu kao rješenje koje će zadovoljiti obje strane. Imam utisak da već duže vrijeme u Beogradu, u rukovodstvu Srbije, postoji sklonost da se trampi priznanje Kosova za teritoriju. Znači da se sadašnji sjever Kosova, koji sebe smatra i dalje sastavnim dijelom države Srbije, da ostane u Srbiji, dok bi u takvom rješenju Beograd prihvatio da ostatak Kosova bude ili država za sebe ili da se priključe nekim drugim asocijacijama, sa recimo samom državom Albanijom, u jednu proširenu albansku teritoriju. Taj modus priznanja za teritoriju, to je ono što se diskretno, u Beogradu, već duže vrijeme nudi.

Junge Frauen vor Fernseh-Werbeplakat in Pristina, Kosovo

Da li se mijenja kosovska vizija?

Moj utisak, s druge strane, jeste da su iz Prištine u novije vrijeme došli prilično jasni signali da bi i sadašnja vlada Kosova, albansko rukovodstvo na Kosovu, prihvatilo takvu varijantu. Ja to tumačim kroz dvije činjenice: jedna je da je u novije vrijeme bivši koordinator Pakta stabilnosti za Jugoistočnu Evropu Evropu Erhard Buzek u nekoliko intervjua ukazao na podjelu Kosova kao najracionalnije rješenje. Poznavajući dobro Erharda Buzeka, znam da je to jedan iskusan i odmjeren političar koji tako nešto ne bi rekao, a da prije toga nije, bar jedan dio političkih snaga u Prištini pustio jedan takav probni balon. Drugi indikator za mene jeste izjava kalifornijskog republikanskog kongresmena Dejna Rorbahera koji je poznat po tome da je duži niz godina bio veoma naklonjen albanskoj strani i koji je sada prvo u jednom svom komentaru u 'Vol strit džurnalu' (The Wall Street Journal), a onda potom i kroz uticaj na sam taj list, kroz jedan uvodnik u 'Vol strit džurnalu', prije neki dan ponovio tezu da bi podjela Kosova bilo najjednostavnije rješenje koje bi donijelo dugoročnu stabilnost. Ja to takođe smatram i mislim, mjereno u troškovima međunarodne zajednice, znači održavanju prisustva vojnih trupa, u političkom posredovanju, u mogućim konfliktima koji mogu da se prespu, preliju sa Kosova na okolne regione, u svemu tome, da je ta varijanta podjele Kosova ona koja najmanje košta i međunarodnu zajednicu i umješane strane.“

Kako bi ta podjela Kosova uticala na ostale zemlje u regionu pošto je očigledno da bi u dogledno vrijeme i Albanci, u, recimo, Makedoniji, mogli da traže neki svoj dio teritorije i Srbi u Bosni i Hercegovini... Dakle, kako će to da utiče na ostale zemlje?

„Pa mislim da tu dvije stvari moraju da se razdvoje. Mislim da je uticaj na BiH minimalan, prije svega zato što su i Beograd i Zagreb već odavno s jedne strane sami stavili do znanja da sami priznaju Bosnu i Hercegovinu kao državu i da njen teritorijalni integritet ne žele ni na koji način da ugroze. Za to imaju jak razlog. Tu je Hrvatska koja je već skoro na pragu članstva u Evropskoj uniji i Srbija koja se oko toga grčevito trudi i, na kraju krajeva, zato što su rasponi u razvoju između Bosne i Hercegovine, pa čak i Srbije i Hrvatske toliko veliki da bi neko direktno tutorstvo Srbije ili Hrvatske nad tim dijelovima Bosne i Hercegovine, koji bi teoretski mogli da se odvajaju od BiH, suviše koštalo. Koštalo bi i u odnosu prema Zapadu, međunarodnoj zajednici, SAD i, na kraju, mislim da i dalje postoji jedna vrsta kulturne srodnosti. Ljudi u BiH mogu za sebe da zahtjevaju specifične identitete, da njeguju specifične identitete, ali njihov jezik je jedan sa raznim varijantama. Ja ne mogu da se sjetim da su Izetbegović, Tuđman i Milošević ikada imali potrebu za prevodiocem kad su razgovarali. Odnos Albanaca i slovenskog življa okolo je drugačiji. Jezik nije jedan, postoje velike kulturološke razlike, na kraju krajeva postoji 100 godina rasprava i sukoba između Srba i Albanaca oko toga gdje su granice između ta dva etnička tijela. E sad, vaše pitanje oko Makedonije je opravdano. Mislim da u Makedoniji takođe postoji jedna jaka sklonost tamošnjih Albanaca da teže formiranju jedinstvene zajedničke države sa Albancima na Kosovu i Albancima u Albaniji. Za to postoje i empirijski pokazatelji. Ako pogledate ispitivanje javnog mnjenja, recimo ono koje već godinama radi Galup monitor, to pokazuje da je podrška za stvaranje jedinstvene albanske države kod Albanaca na Kosovu preko 80 odsto, kod Albanaca u Makedoniji maltene 70 procenata, a kod Albanaca u Albaniji je u opadanju i sada je negdje oko 55 odsto, ako sam dobro zapamtio. Sve to pokazuje da postoji težnja, volja u stanovništvu, narodu. Mislim da ona postoji i kod jednog velikog dijela političke elite Albanaca - težnja za stvaranjem jedinstvene države i da je to nešto što će se u nekom roku od narednih 5-10 godina u nekom obliku preliti u realnost, uprkos tome što u međunarodnoj zajednici, posebno na zapadu, postoje veliki strahovi od posljedica koje bi to moglo da izazove.“

Dakle, mislite da će se preliti u realnost podjela Kosova, podjela Makedonije i tako dalje. Šta će biti sa jugom Srbije, odnosno Preševskom dolinom kako je zovu Albanci?

„Dvije škole mišljenja tu postoje. Jedna je da, pošto na jugu Kosova i dalje živi prilično velika srpska zajednica od možda stotinjak hiljada ljudi, isto toliko je Albanaca u Preševskoj dolini, da bi za dobrobit međusobnih odnosa bilo dobro da i tu bude povučena jedna linija. Međutim, ja mislim da je to teško izvodljivo, a mislim da bi, na kraju krajeva, bilo dobro da ljudi ostanu tu gdje su i da na neki način te države i država Albanija i albanska država na Kosovu budu primorane da u odnosu prema manjinama pokazuju da se zaista deklaracija o demokratiji i manjinskim pravima, u pravnoj državi pretvara u život.“

Serbien Besuch Kanzlerin Angela Merkel

Angela Merkel tokom posjete Beogradu

Vi živite u Berlinu, Vi savjetujete i njemačku vladu, a stav njemačke vlade i kancelarke Angele Merkel jeste da, recimo, nema podjele i da treba paralelne strukture da se uklanjaju. Da li Vi vjerujete da će Zapad promijeniti mišljenje oko podjele Kosova i oko toga da Srbija prizna Kosovo?

„Moj institut proizvodi akademske papire koji ne obavezuju nikoga, a svi mi zastupamo samo svoje sopstveno mišljenje. Samim tim, ono što ja u razgovoru sa Vama govorim, to je moje lično mišljenje i ni na koji način nije mišljenje mog instituta, pošto moj institut nema svoje mišljenje nego samo njegovi saradnici zastupaju svoja lična mišljenja. O tome dokle jedna politika važi, uvijek odlučuju činjenice u realnosti. Ja sam malo stariji i iskusniji i sjećam se da je vrlo dugo na Zapadu bila mantra da treba podržati teritorijalno jedinstvo SFRJ. U onom trenutku kada su se činjenice na tlu promijenile, promijenio se i taj stav Zapada. Sjećam se da je dugo bilo riječi o tome da su teritorijalni integritet BIH i teritorijalni integritet Srbije neprikosnoveni. Sve se to promijenilo. Kosovo je otcijepljeno od Srbije uz pomoć Zapada. Znači, u određenim uslovima, sve se mijenja. Ali ono što je suštinski važno jeste da tako krajnje osjetljive stvari treba da zajednički urade političke elite u Beogradu i u Prištini, parlamenti u Beogradu i Prištini. Najbolji dogovori mogu da se postignu kroz sredstva diskretne diplomatije, a ne kroz javne rasprave o takvim temema.“

Šta će biti ukoliko međunarodna zajednica i kosovske institucije ipak ne prihvate podjelu Kosova? Da li će to voditi nekom konfliktu ili mislite da je moguće ipak neko mirno rješenje u skladu sa planom Martija Ahtisarija?

KFOR räumt Barrikaden zwischen Serbien und Kosovo

Pripadnici Kfora uklanjaju barikade na sjeveru Kosova

„Ne postoji međunarodna zajednica. Postoji Evropska unija podijeljena na 22:5, postoji Zapad, vodeća uloga SAD, postoji veto Rusije u Savjetu bezbjednosti. Sve su to činjenice koje pokazuju da je konflikt oko sjevera Kosova, jer zapravo je to sada konflikt, da on može i vječito da traje i da rješenja mogu da budu nasilna. Moguće je u jednom trenutku zamisliti da neko na Zapadu odluči da vojnim sredstvima skrši otpor Srba na sjeveru. To bi naravno za te ljude na licu mjesta bilo pogubno, ali bi naravno pogodilo i neke zapadne vrijednosti, prije svega ideju o tome da konflikte treba rješavati miroljubivo. Ne bi bilo dobro ni za jedne ni za druge, ni za spoljne činioce, ako bi taj konflikt trajao vječito, jer to onda usporava razvoj, sprečava približavanje EU i izaziva dugoročne napetosti u regionu. Svi imaju interes da što prije iziđu iz tog ćorsokaka u koji je sada zapala situacija na Kosovu. Iako Albanci nisu željeli da žive u državi Srbiji, bez obzira - ako je ona bila u jednom trenutku represivna država za vrijeme Miloševića ili demokratska država poslije pada Miloševića, tako ja mislim da se dugoročno ne može zahtjevati ni od Srba na Kosovu da prihvate tuđu državu. To je pitanje identiteta, to je pitanje prava na samoopredjeljenje. Sve to je mnogo, mnogo teže, dublje, jače i dugoročnije nego sam stav spoljnih činilaca koji je podložan promjenama.“

Razgovarao: Bahri Cani

Odgovorni urednik: Svetozar Savić