Regionalnom saradnjom do napretka na Zapadnom Balkanu | Evropa | DW | 25.02.2011
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Regionalnom saradnjom do napretka na Zapadnom Balkanu

Regionalna saradnja i održiv ekonomski razvoj zemalja Zapadnog Balkana su bile ključne teme Prve regionalne konferencije o izgradnji mreže za evropske integracije u Beogradu (22.-25.2.2011.).

Karta Zapadnog Balkana

Zapadni Balkan se nalazi pred mnogim izazovima na putu evropskih integracija, i stoga je regionalno povezivanje jedan od načina da se te prepreke prevaziđu zajedničkim naporima, naglašeno je na ovoj konferenciji, koju je organizovalo Njemačko društvo za međunarodnu saradnju (GIZ). Kako ističe njemački ambasador u Beogradu Volfram Mas, regionalna saradnja i

Wolfram Maas

Volfram Mas (Wolfram Maas): regionalno povezivanje preduslov za uspješan nastup na globalnom tržištu

povezivanje su i jedan od preduslova za uspješniji nastup na globalnom tržištu. Potencijalni investitori uvijek posmatraju regionalnu perspektivu, i za njih je pristup susjednim tržištima od ključne važnosti prilikom odlučivanja o investicijama, ističe njemački ambasador.

Preuzeti gotova iskustva

Mihajlo Crnobrnja, dekan Fakulteta za ekonomiju, finansije i administraciju, kaže za DW da je za izgradnju regionalne mreže ključno to da ona, osim državnih institucija, obuhvati i ono što zovemo civilno društvo. Ključno u tom procesu je što u njemu učestvuju zemlje koje su već članice EU, kao i one koje su ispred Srbije na putu ka Evropskoj uniji, ističe Crnobrnja. On navodi da je „korist za Srbiju ta da kroz direktnu priču nešto nauči, da ne otkriva toplu vodu, da ne otkriva točak, sve je to već otkriveno, već da pokuša da prenese i iskoristi iskustva drugih zemalja za ubrzanje sopstvenih integracija“.

BalkanNet je jedna od regionalnih inicijativa za promovisanje partnerstva privatnog i javnog sektora. Ta organizacija je već radila na više projekata, zajedno sa njemačkim stručnjacima, kaže za DW Dejan Zagorac, predsjednik BalkanNet-a za Srbiju. „Ti projekti su uglavnom bili u vezi životne sredine, ili privrednog razvoja. Od ove konferencije se upravo očekuje da se formira grupa mladih ljudi, ali i ne samo njih, koji su na neki način povezani sa INWENT-om i GTZ-om (organizacije iz kojih je nastao GIZ, op.ur.), i koji su koristili njihove stipendije, da se dalje umreže i naprave mrežu za održivu privredu. Znači, za razvoj privrede, ali u skladu sa principima održivog razvoja“, objašnjava Zagorac.

Veza privrede i ekologije

Regionalna saradnja podrazumijeva i poboljšanje političkih i ekonomskih veza zemalja Zapadnog Balkana. Iako se na prvi

Fabrički radnik

Poboljšanje veza u privredi

pogled veliki broj zajedničkih projekata odnosio samo na ekologiju, i ispunjavanje nekih ekoloških standarda, Dejan Zagorac ističe da se privredni razvoj i zaštita životne sredine ne mogu tako lako razdvojiti:

„Generalno, GIZ je organizacija koja podstiče privredni razvoj zemalja našeg regiona, kao i u cijelom svetu, pa je očekivano da će i ovdje podstaći privredni razvoj. Ali, da ponovim, veoma je važna i zaštita životne sredine, jer je i sama nerazvijenost jedan način ugrožavanja životne sredine, ako se ne poštuju svi standardi. Tako da je to povezano, i ja to ne bih odvajao. Pogotovu je to slučaj u Njemačkoj, da se na isti način posmatra i zaštita životne sredine i privredni razvoj“.


Autor: Ivica Petrović, Beograd

Odg. urednica: Marina Martinović