1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Reforma zakona o azilu

Njemačka reformiše svoje zakone o azilu. U debati će se tretirati i zakoni koji postoje širom Evropske unije. Ovo je rezime predloženog zakona i političkih tačaka debate.

Da li je riječ o građanskim ratovima na Bliskom istoku ili posljedicama klimatskih promjena na ekonomske i društvene strukture afričkih država - u svakom slučaju svakim danom je sve više ljudi prinuđeno da odlazi u izbjeglištvo. Mnogi od njih ostaju u regionima iz kojih i potiču, samo traže sigurnije mjesto. Ali, oni koji se dokopaju evropskog tla pred velike izazove stavljaju i evropske zemlje. U Njemačkoj su najčešće pod pritiskom same opštine koje moraju da se pobrinu oko izbjeglica. Mnoga pravila jednostavno nemaju nikakvih dodirnih tačaka s realnošću. Partije i različita udruženja rade na tome da se strukture i pravila prilagode promijenjenoj situaciji. I njemački Bundestag je uključen u debatu u vezi sa promjenama zakona.

Trenutna situacija: Savezna služba za migracije i izbjeglice računa da će ubuduće imati 200.000 izbjeglica i potražilaca azila godišnje. A to bi bilo duplo više izbjeglica pristiglih u Nejmačku nego 2013. godine. Na prostoru Evropske unije je pak protekle godine ukupno registrovano 430.000 potražilaca azila. 70 odsto njih primile su Njemačka, Italija, Francuska, Švedska i Velika Britanija. Sama Njemačka je primila četvrtinu izbjeglica. No, u odnosu na broj stanovništva najveći procenat izbjeglih primile su Malta i Švedska.

Kritika Dablinskog sistema: Sadašnja pravila Evropske unije nalažu da bi tražioci azila morali da podnesu zahtjev za azil tamo gdje su stupili na tlo EU. A to je upravo ono što opterećuje zemlje na obodu Unije, kao što su Italija, Španija... Tako je naprimjer Italijav primorana da najveći broj izbjeglica, koje se preko Sredozemnog mora domognu obale, jednostavno propusti dalje. EU svoje spoljne granice ojačava snagama bezbjednosti, ili na nekim mjestima ogradama koje su nepremostive, i na taj način blokira sigurne puteve za prognane. I to je ono što se kosi sa jednim humano orijentisanim pravom na dobijanje azila.

Deutschland Schild Bundesamt für Migration und Flüchtlinge

Savezna služba za migracije i izbjeglice

Kvote za države EU: U Evropskoj uniji se sada vodi debata o tome da se ujednači broj primljenih izbjeglica. Njemački ministar unutrašnjih poslova, Tomas de Mezijer je predložio da bi svaka država članica EU trebalo da prima izbjeglice srazmjerno broju stanovnika. To bi bilo dobro za Njemačku i Italiju, ali bi jako opteretilo druge zemlje EU. Tako da su šanse da ovaj prijedlog uspije veoma male.

Izbjeglice u Njemačkoj: Potražioci azila nailaze na takve uslova za život koji na njih djeluju potpuno zastrašujuće. Savezni ustavni sud je prije dvije godine utvrdio kako nije moguće potražiocima azila zakonski garantovati život dostojan čovjeka. I zbog toga bi izbjeglice morale da budu bolje zbrinute. Ali, opet ne toliko dobro da "podstaknu migracioni talas", kako je to izričito saopštila Savezna služba za migracije i izbjeglice. No, računa se s tim da bi ubuduće trebalo da se pomoć azilantima uskladi sa najnovijim statistikama o nivou njihovih potreba - odnosno da se uslovi značajno poboljšaju. Takođe bi trebalo da se poboljša i zdravstena zaštita za izbjeglice.

Novac umjesto pomoći u naturi: Nakon prijema u jednom od prihvatnih centara izbjeglice bi trebalo da dobijaju novac umjesto, kao što je to bilo pravilo u pojedinim saveznim pokrajinama, namirnice ili robu široke potrošnje i vaučere. Azilanti sada više ne moraju da čekaju četiri godine da bi bili tretirani kao primaoci socijalne pomoći i na taj način bili potpomognuti. Djeca i mladi dobijaće novac od Ministarstva za porodicu, određenog za siromašne porodice.

Brže do posla: Novi zakon predviđa i to da izbjeglice imaju pravo da rade već nakon tri mjeseca provedena u zemlji. No, jedno pravilo ipak ostaje: posao mogu dobiti samo ako za to mjesto nije konkurisao nijedan Nijemac ili drugi građanin EU. A i to treba da se provjerava u roku od 15 mjeseci umjesto dosadašnjih četiri godine. Ovo neće važiti za one azilante koji imaju stručne kvalifikacije. No, mnoga socijalna udruženja i poslodavci smatraju da je i ovo još uvijek preoštro. Oni žele da se potencijali radne snage i njihove kvalifikacije koriste a ne da se blokiraju.

Notunterkunft für Flüchtlinge

Nužni smještaj

Smještaj: Izbjeglice do sada nisu smjele da napuštaju mjesto gdje su primljene u Njemačkoj, a to je stvaralo probleme ukoliko žele da posjete rodbinu u drugoj saveznoj pokrajini. I ovaj uslov se briše, ali takođe tek nakon tri mjeseca.

Troškovi: No, tu su uvijek i rastući problemi, kako smjestiti tolike ljude koji traže azil u Njemačkoj. Zbog toga se sada razgovara o pojednostavljivanju građevinskog prava kada je riječ o gradnji smještaja za izbjeglice, što znači da bi azilanti mogli da budu smješteni i na rubovima gradova, te u industrijskim zonama gradova. Ali, ovaj zakon nameće troškove opštinama, kako tvrde same lokalne vlasti, koje su na granici njihovih kapaciteta. U međuvremenu mediji izvještavaju o alarmantnim uslovima života i loše opskrbljenim smještajem za izbjeglice i azilante.

Preporuka redakcije