Reforma ustava od nule

Godinu dana nakon fijaska ustavne reforme u Parlamentu BIH, očekuje se početak novih razgovora o ustavnim promjenama. Umjesto Amerikanaca, proces bi ovog puta trebao voditi specijalni predstavnik EU u BiH, Christian Schwarz-Schilling. Najblaže govoreći, Nijemac nije pokazao da je energičan političar, pa je teško vidjeti kako će privoliti posvadjane domaće lidere da ponovo sjednu za pregovarački sto. Jedan od učesnika, Mladen Ivanić, zamjenik predsjedavajućeg Doma naroda Parlamenta BiH i lider PDP-a, nije optimista da će pregovori biti uspješni :

“ Stavovi se nisu ni za milimetar približili onome što smo imali ranije. Rekao bih da mi se čini da je opšti politički ambijent danas mnogo teži od onoga što smo imali prije godinu dana“, kaže Mladen Ivanić.

Novi zahtjevi za ustavne promjene svakako će otežati buduće pregovore. Jedan od njih je za specijalnim statusom Srebrenice, nešto poput distrikta Brčko, što je potpuno neprihvatljivo političkim strankama u Republici Srpskoj. Sličan zahtjev je stigao i iz Hrvatske stranke prava – Djapić, Jurišić, ali s većim brojem gradova na listi. Zvonko Jurišić, lider te političke stranke u usponu, smatra da bi specijalan status, van Republike Srpske, trebali dobiti i gradovi u Posavini, Bosanski Brod, Derventa, Modriča i Bosanski Šamac. Svakako, mnogo je realniji prijedlog Martina Raguža, člana rukovodstva HDZ-a1990, da se na dnevni red ustavne reforme stavi prekomplicirana struktura Federacije :

“ Izvjesno je da ova struktura, sa deset županija, odnosno kantona je i komplicirana i neučinkovita i skupa. Ona zahtjeva, dakle, jedan ozbiljniji zahvat“.

Za Ragužovu partiju, ali i za Stranku za BiH, paket ustavnih promjena iz aprila prošle godine je mrtav. Ove, a i neke druge stranke, smatraju da bi se razgovori o promjeni Daytonskog ustava BiH, trebali voditi u državnom parlamentu. Uzimajući u obzir tešku političku krizu u BiH i nepremostive podjele medu vladajućim strankama, ti bi pregovori mogli trajati godinama, s vrlo malim izgledima na uspjeh.