1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Reforma Petersburškog dijaloga s Rusijom

Inicijativa Petersburški dijalog civilnih društava Njemačke i Rusije pokrenuta je još u vrijeme kancelara Gerharda Schrödera. Ipak, ne samo zbog krize u Ukrajini, ne jenjavaju kritike na račun ove inicijative.

Peterburški dijalog je uspostavljen kako bi se poboljšala saradnja civilnog društva Njemačke i Rusije. Ipak, mnogi kritičari prebacuju ovoj inicijativi da je isuviše bliska lobiju privrede i da je ona premalo kritična prema stanju u civilnom društvu Rusije. Nekoliko nevladinih organizacija je čak i prekinulo saradnju i učešće na skupovima. sada postoje konkretni planovi da se ova inicijativa postavi na potpuno nove osnove. O tome je novinar radija Deutschlandfunk Dirk-Oliver Heckmann razgovarao sa Alexandrom Schockenhoffom. Schockenhoff je zamjenik predsjedavajućeg Kluba poslanika demokršćanskih stranaka CDU/CSU u njemačkom parlamentu i do ove godine je bio koordinator za saradnju društava Njemačke i Rusije.

Dirk-Oliver Heckmann: Gospodine Schockenhoff, već godinama postoje kritike na račun Petersburškog dijaloga. Stalno se prebacuje kako iz Rusije u dijalogu učestvuju samo osobe koje su odane vladi u Kremlju. Šta je bio povod da se upravo sada pokrene incijativa za obnovu ovog dijaloga?

Andreas Schockenhoff

Andreas Schockenhoff

Andreas Schockenhoff: Povod za to nije nastao tek sada. Već u ugovoru koji definiše rad vladajuće koalicije u Njemačkoj dogovoreno je da se Petersburški dijalog postavi na širu osnovu, kako bi se uspostavio istinski dijalog između civilnih društava. Upravo sada u ovim teškim vremenima nam je potrebno da ne prekinemo nit razgovora sa Rusijom, a proteklih godina je, što je jako pozitivno, u Rusiji su odista oživjeli novi segmenti civilnog društva. Postoji niz njemačko-ruskih inicijativa koje do sada nisu bile ni obuhvaćene Petersburškim dijalogom. Mi nemamo uticaj na to koga ruska strana šalje u ovaj dijalog, ali mi imamo namjeru da pošaljemo one koji će prezentovati realnu sliku njemačko-ruskih odnosa unutar civilnog društva, a to znači raznovrsnije organizacije i učesnike.

"Nije bilo mjesta za inicijative koje su sadržavale kritiku"

Heckmann: Kada kažete da želite da napravite istinski forum za dijalog, to znači da ova inicijativa to do sada nije bila.

Schockenhoff: Postojao je veoma strog način na koji je ona vođena. Jedva da je bilo dozvoljeno iznositi kritične i nove inicijative. U internetu je nastao niz novih inicijativa, ali s obzirom da je broj učesnika bio ograničen na 25 koje su onda same sebe pravile nekim vrstom upravnog odbora, jasno je da je i na njemačkoj strani došlo do selekcije samo iz određenih grupa.

Učesnici Petersburškog dijaloga u Minhenu 2009. godine

Učesnici Petersburškog dijaloga u Minhenu 2009. godine

S ruske strane su one organizacije koje su od samog početka učestvovale u dijalogu sve više bile izložene državnoj represiji, na šta mi nismo imali uticaja. To što onda ni sa njemačke stane na razgovorima nije moglo da učestvuje niz organizacija koje su imale bliske veze s ruskim društvom, nije bilo prihvatljivo. Zbog toga je i niz nevladinih organizacija otkazalo svoje učešće na posljednjem Petersburškom dijalogu koji je trebalo da se održi u Sočiju. Posljedica je bila ne samo njegovo prolongiranje, nego i sprovođenje strukturnih reformi samog dijaloga.

Heckmann: To znači i da njemačka vlada ne vjeruje da je Lothar de Maiziere, posljednji premijer bivšeg DDR-a, sada zamjenik predsjedavajućeg Petersburškog dijaloga, u stanju da sprovede takve reforme. Da li on mora da ode s funkcije?

Schockenhoff: On ne želi reformu. On želi blisku i ekskluzivnu bazu za razgovore s Rusijom na osnovu koje je blokiran svaki pokušaj kritike ili se ona posmatra kao ugrožavanje rusko-njemačkih odnosa. Petersburški dijalog nema veze sa strankama ili privredom. On po svojoj definiciji treba da odražava raznolikost civilnih društava obje zemlje.

"Matthiasu Platzecku nedostaje kritička distanca"

Heckmann: Tražite i da se prekinu bliske veze sa Njemačko-ruskim forumom, što je incijativa privrede. To je reakcija na kritike da u Petersburškom dijalogu privreda ima previše uticaja. To je onda direktno usmjereno protiv Mathiasa Platzecka, bivšeg premijera Brandenburga i sadašnjeg predsjedavajućeg spomenutim forumom.

Petersburški dijalog u Lajpcigu: Demonstranti protestuju protiv Rusije (april, 2014.)

Petersburški dijalog u Lajpcigu: Demonstranti protestuju protiv Rusije (april, 2014.)

Schockenhoff: I za Platzecka važi da tu funkciju ne treba da obavlja kao političar određene stranke. Platzeck se potpuno dikvalifikovao za tu funkciju svojim nedavnim izjavama da treba priznati aneksiju Krima i međunarodno pravno priznati vojnu agresiju Rusije na istoku Ukrajine. Onaj ko želi da nagradi agresora i onaj ko štiti one koji guše civilno društvo Rusije, ne može biti predsjedavajući foruma civilnih društava. Njemu nedostaje bilo kakva kritička distanca.

"Dijalog mora oslikavati novu realnost ruskog civilnog društva"

Heckmann: Da li za Vaše planove o postavljanju Petersburškog dijaloga na šire osnove imate i zeleno svjetlo kancelarke Merkel i ministarstva vanjskih poslova?

Schockenhoff: Mi smo pokrenuli debatu o reformi. O tome smo informisali ured kancelarke Merkel. Iz njenog ureda su nam prenijeli kako ne žele da iznose bilo kakva uputstva. Dijalog civilnih društava je nešto što nema veze sa vladama država i zbog toga među učesnicima Petersburškog dijaloga treba pokrenuti diskusiju o tome kako može da se proširi broj onih koji u svemu tome učestvuju. Upravni odbor može da bude manji, ali se mora pružiti prilika novim, živopisnijim i raznovrsnijim akterima da se uključe u razmjenu sa civilnim društvom Rusije. Osim toga, mora se obratiti pažnja i na nove dimenzije civilnog društva unutar same Rusije.

Preporuka redakcije