1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Reforma Šengena ne utiče na bezvizni režim

Modifikacija šengenskih pravila neće pogoditi treće zemlje koje imaju bezvizni režim sa Evropskom unijom. Razmatra se prijedlog koji predviđa suspenziju bezviznog režima u slučaju njegove zloupotrebe.

Odluka koju su donijeli ministri unutrašnjih poslova EU u četvrtak (07.06.) u Luksemburgu odnosi se na mogućnost da zemlje članice, sada u novim situacijama, ponovo uvedu kontrole na svojim nacionalnim granicama i to na period od šest mjeseci, sa mogućnošću produženja na dodatnih šest mjeseci. Do sada je postojala mogućnost da se obnove granične kontrole unutar Šengena u slučaju predviđenih manifestacija, kao što su velika sportska takmičenja (što je trenutno primjer sa pojačanim kontrolama na poljskim granicama zbog Evropskog prvenstva u fudbalu) ili u hitnim slučajevima.

Grčka granica

Mnogi preko grčke granice iz smjera Turske pokušavaju ući u EU

„Ono što se sada predviđa jeste mogućnost uvođenja unutrašnjih graničnih kontrola u slučaju dugotrajnih i ozbiljnih propusta u obezbjeđivanju spoljne granice Šengena“, kaže za Deutsche Welle, Iv Paskou (Yves Pascouau), stručnjak za migracije iz Centra za evropsku politiku u Briselu: „To bi bila mogućnost u slučaju da se jedna zemlja članica suočava sa ozbiljnim nedostacima u kontroli svojih granica, što može da ugrozi slobodu kretanja, nacionalnu sigurnost i javni red. Ta odluka, ako se usvoji, moći će da se primjenjuje kao krajnja mjera.“

Paskou ovdje navodi primjer Grčke koja ima velikih problema da na odgovarajući način primijeni šengenska pravila u kontroli velikog priliva imigranata iz Afrike, sa Bliskog Istoka i iz Afganistana, što ima uticaj na ostatak Šengenskog prostora.

EU razgovara i o mogućnosti suspenzije bezviznog režima

„Kada su u pitanju zemlje koje imaju bezvizni režim sa članicama Šenegenskog prostora, one neće biti pogođene ovom modifikacijom“, objašanjava Paskou za DW. Međutim, pitanjem koje se odnosi na zemlje sa bezviznim režimom bavi se drugi prijedlog, koji je predstavila Evropska komisija u maju prošle godine, a o kome se još razgovara unutar EU:

Azilant podnosi zahtjev za azil

Nakon ukidanja viznog režima, porastao broj zahtjeva za azil iz Srbije i BiH

„Taj prijedlog govori o mogućnosti da se uslijed zloupotrebe suspenduje bezvizni režim treće zemlje. Dakle u pitanju su dvije različite stvari: prva se bavi mogućnošću uvođenja unutrašnjih kontrola u Šengenu, što je pitanje između zemalja članica, a drugo je da li je neophodno da se suspenduje bezvizni režim za građane trećih zemalja zbog izvjesnih okolnosti, kao što je bio slučaj da, pošto im je odobren bezvizni režim, mnogi dolaze u Evropu i traže azil.“

Tako je od uvođenja bezviznog režima u EU naglo porastao broj zahtjeva za azil iz balkanskih zemalja, naročito iz Srbije i Makedonije. Samo u 2011. je iz Srbije u EU došlo oko 14 hiljada potencijalnih azilanata. To Srbiju, pored Avganistana, Rusije, Pakistana i Iraka, svrstava među vodeće zemlje po broju zahtjeva za azil. Istovremeno 1.600 građana BiH tokom prošle godine zatražilo je azil u EU i to najviše u Švedskoj.

Autorka: Marina Maksimović

Odgovorna urednica: Marina Martinović