1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Referendum o EU bio bi autogol za Srbiju?

20. septembar 2012

Ukoliko se dogodi da Evropska unija insistira da priznanje Kosova bude uslov za nastavak evropskih intergracija, odluku o tome bi mogli donijeti građani Srbije na referendumu. Ali takva politika bi imala visoku cijenu.

https://p.dw.com/p/16Bm9
Foto: AP

Beogradski mediji navode da je dosadašnja politika „i Kosovo i EU“ došla do svojih granica, naročito nakon njemačkog zahtjeva da Srbija uspostavi ugovorne dobrosusjedske odnose sa Kosovom. Ako se na tom uslovu ostane, nije isključeno da se raspiše referendum sa pitanjem Kosovo ili Evropa. Očekuje se takođe da predsjednik Srbije Tomislav Nikolić okupi političke lidere vlasti, opozicije i vodećih državnih institucija kako bi se usaglasila zajednička politika prema velikim izazovima koji očekuju državu. Predstavnici vlasti za sada daju kontradiktorne izjave na ovu temu. U jednom trenutku kažu da referenduma neće biti, a zatim da referendum ostaje kao moguće posljednje sredstvo za iskazivanje demokratske volje građana.

Martin Schulz, predsjednik Evropskog parlamenta, od Srbije traži priznanje Kosova
Martin Schulz, predsjednik Evropskog parlamenta, od Srbije traži priznanje KosovaFoto: DW

Mora da se zna šta znači „da“, a šta „ne“

Ukoliko aktuelna vlada raspiše referendum na temu Kosovo ili Evropa to će biti pokušaj da se pronađe neko rješenje za tu tešku dilemu, ali da istovremeno vlast ne bude odgovorna za to rješenje, ocjenjuje za DW Aleksandra Joksimović, direktorka beogradskog Centra za spoljnu politiku. Vlasti stoga moraju da ozbiljno razmisle da li takva dilema uopšte ima smisla, jer na kraju možemo ostati i bez jednog i bez drugog:

„Devedesetih je Milošević organizovao nekakve referendume koji su imali nekakav rezultat a realnost je pokazala nešto potpuno drugo i građani Srbije su tu vrstu realnosti mirno prihvatili. Govorim o referendumu na kome je, parafraziram, bilo pitanje da li ste za to da strane trupe dođu na našu teritoriju, i odgovor je na tako sugestivno postavljeno pitanje naravno bio 'ne'“, kaže Joksimovićeva i dodaje da se „moraju dobro izvagati sve moguće negativne posljedice u odnosu na ishod referenduma“.

Vrlo je stoga važno kako bi tačno glasilo referendumsko pitanje kao i da građani znaju šta će biti posljedice određenih odluka: „Ukoliko odgovor na referendumsko pitanje bude NE Evropskoj uniji, šta to konkretno za Srbiju znači? Neophodno je suočavanje sa mogućim ishodima i u tom kontekstu mora postojati nekakav plan B. Naravno, isto važi i ukoliko odgovor bude suprotan i Srbija se opredijeli da se više prilagodi evropskim integracijama.“

Evropa sve dalja – Rusija sve bliža?

Profesor Fakulteta političkih nauka Predrag Simić kaže za DW da plan B već postoji u srpskoj javnosti u slučaju da se odreknemo Evrope: „Naime, u tom slučaju bi se Srbija još više i čvršće vezala za Rusiju i pokušala da na tom temelju izgradi poziciju. To u praksi znači da Srbija ne bi proglasila samo vojnu, nego i političku neutralnost, i to bi postala zvanična politika. U tom smislu bi Srbija vjerovatno nastavila ono što je Vuk Jeremić započeo a to je jačanje veza sa nesvrstanim zemljama. Drugim rječima, Srbiji bi u dobroj meri prijetila izolacija u Evropi i ta izolacija bi je prirodno tjerala prema Rusiji, Kini, nesvrstanima, bez obzira da li su to racionalna i dugoročna rješenja.“

Mala je spremnost u srpskoj javnosti za priznanje Kosova
Mala je spremnost u srpskoj javnosti za priznanje KosovaFoto: picture-alliance/dpa

Srbija bi u svakom slučaju platila veoma visoku cijenu ukoliko bi se na potencijalnom referendumu odrekla evropskih integracija: „Srbija je u ovom trenutku u veoma teškoj ekonomskoj situaciji. Mnogi smatraju da je to i razlog pritisaka koji sada dolaze sa Zapada. Jer, Srbija do kraja godine treba da obezbjedi tri milijarde dolara i teško to može da uradi iz ovih alternativnih izvora“, kaže Simić i pojašnjava da su zato Srbiji neophodni EU, MMF i SAD koje u finansijskim institucijama imaju najveći uticaj. „Cijena bi stoga u određenoj mjeri bila povratak u šezdesete prošlog veka, bar u smislu primanja, standarda, kupovne moći. Sve to bi Srbiju dovelo u još ozbiljniju ekonomsku krizu u odnosu na ovu u kojoj se već nalazi“, zaključuje Simić.

Kosovo samo početni uslov?

Postavljanje pitanja Kosovo ili Evropa, posebno u kontekstu sve većih pritisaka sa Zapada, svakako bi dodatno ojačala opciju koja ne bi bila spremna da plati cijenu Kosova za neizvjesnu šansu u EU, ističe Simić. Pored toga, u Beogradu se smatra da je Kosovo samo uslov za početak pregovora sa EU, a da bi tokom pregovora tu mogli da se pojave i neki novi zahtjevi, poput recimo revizije dejtonskog ustava u BiH. To bi moglo dovesti do daljeg pada podrške evropskim integracijama i neizvjesnog ishoda tog referenduma, ocjenjuje Simić.

Autor: Ivica Petrović, Beograd
Odg. urednik: Arbutina Zoran