1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Refeleksi na aktuelno stanje u Bosni i Hercegovini i rad Haškog tribunala

Mitropolija dabrobosanska saopštila je juče da se Srpska pravoslavna crkva povukla iz Međureligijskog vijeća zbog teškog ranjavanja sveštenika Jeremije Starovlaha i njegovog sina u pokušaju pripadnika SFOR-a da uhapse haškog optuženika Radovana Karadžića. Istodobno, novi stanovnici zatvora u Ševeningenu Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Valentin Ćorić, Berislav Pušić i Slobodan Praljak zatražili su od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine garancije za privremeno oslobođanje, odnosno za odbranu sa slobode.

Susret Vaskrsa i Uskrsa nije iskorišten za demonstriranje pomirenja i vjerske tolerancije, naprotiv. Mitropolija dabrobosanska je najprije otkazala u pismu Predsjedništvu Bosne i Hercegovine zajednički praznički prijem sa Nadbiskupijom vrhbosanskom, objavila prekid kominikacija sa domaćim i međunarodnim institucijama i na kraju obznanila istupanje Srpske pravoslavne crkve iz Međureligijskog vijeća. To se zbilo uprkos tome što se Nadbiskup vrhbosanski kardinal Vinko Puljić solidarisao sa Srpskom pravoslavnom crkvom zbog stradanja sveštenika i njegovog sina. Inače, Katolička crkva u BiH je ranije zamrzla članstvo u Međureligijskom vijeću zbog upada mirovnjaka u crkvene objekte.

Teško ranjavanje pravoslavnog sveštenika i njegovog sina koji su danima u komi ne može se ničim pravdati. No, ovakvi potezi Srpske pravoslavne crkve vode zaoštravanju prilika u Bosni i Hercegovini prema kojoj se i njenim drugim etničkim grupacijama nanovo uspostavlja distanca na vjersko - nacionalnoj osnovi. Na pritisak pravoslavnog vođstva visoki predstavnik Pedi Ešdaun odgovorio je zahtjevom patrijarhu Pavlu da pozove Radovana Karadžića i druge optužene za ratne zločine da se predaju. No, Srpska pravoslavna crkva je jedan od glavnih zaštitnika Karadžića i bratije i svoju odbojnost, uz ostalo, spram tog zahtjeva posredno je demonstrirala napuštanjem Međureligijskog vijeća.

Haška groznica ovih dana ponovo trese Bosnu i Hercegovinu i po drugim osnovama. Mediji špekulišu o potpisivanju optužnicama za neke najistaknutije bošnjačke državne, vojne i policijske funkcionere za što nema potvrde osim informacija o mogućim istragama. Mnogi ta nagađanja povezuju s nastojanjem da se pokuša amortizovati odgovornost i šteta nastala odlaskom grupe čelnika samozvane Hrvatske republike Herceg - Bosne na suđenje u Hag. Petorica njih - Jadranko Prlić, Valentin Ćorić, Bruno Stojić, Berislav Pušić i Slobodan Praljak - zatražili su od Vlade Federacije Bosne i Hercegovine garancije za privremeno oslobađanje, odnosno, za odbranu sa slobode. U federalnom vrhu postoji raspoloženje da im se izađe u susret. No, nije jasno zašto se oni nisu obratili Vladi Hrvatske kada su im optužnice upućene preko vlasti u Zagrebu gdje im je i priređen ispraćaj uz himnu "Lijepa naša". Naime, na ovaj način Hag je sugerisao da su oni bili u funkciji velikohrvatskih aspiracija režima Franje Tuđmana kao državljani Hrvatske, koja je ih i sama priznala takvim prihvatanjem optužnica, a koje ih terete za "zločinački poduhvat protiv Bosne i Hercegovine".

Njih petorica su ignorisali svoje bosanskohercegvačko

državljanstvo. Oni su od onih dvoličnjaka sa dvojnim državljanstvom kojima odvojeno mašu po potrebi. Spominje se čak i mogućnost da novi haški zatvorenici i njihove porodice zatraže i dobiju i finansijsku potporu od države kojoj su radili o glavi. I to u vrijeme kada stotine hiljada Bosnaca i Hercegovaca grcaju u neimaštini i strepe od sutrašnjice. A svi ti haški herecegbosanci su teški ratni profiteri, redom multimilioneri

.

  • Datum 09.04.2004
  • Autor Zija Dizdarević
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVHe
  • Datum 09.04.2004
  • Autor Zija Dizdarević
  • Štampaj Štampaj ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/AVHe