Reakcije u Srbiji na zasjedanje "Igmanske inicijative" u Sarajevu
8. novembar 2005«Između Dejtona i Brisela» - naslov je dužeg teksta u današnjem broju beogradskog lista «Politika» u kome se obrazlaže zašto prve ličnosti Hrvatske, Srbije i Crne Gore i Bosne i Hercegovine nisu potpisali zajedničku izjavu o Dejtonskom mirovnom sporazumu. Dobro je što to nije učinjeno u ovom trenutku – komentari su u političkim krugovima, uz naglašavanje da nije sazrelo vrijeme da se mijenja Ustav BiH. U građanski orjentisanim krugovima, pak ukazuje se na istorijski značaj Dejtonskog mirovnog sporazuma uz upozorenje da on nije donio pravedan mir. Skoro svi elektronski mediji prenose dio izjave predsjednika Državne zajednice Svetozara Marovića:
«Mi kao susjedi smo najbliži narodima i građanima BiH ostaje da pomognemo svaki sporazum koji vodi autentičnoj, racionalnoj, modernoj i efikasnoj organizaciji života u BiH».
Uporedo sa pomenutim događajem u Srbiji su juče boravila četvorica ministara iz Republike Srpske koji su, sa svojim sagovornicima, definisali osnovne teme za buduću saradnju Srbije i RS – kako je ocjenjeno u privrednim krugovima. U razgovorima su obuhvaćeni budući zajednički poslovi, ali i stari dugovi. Republika Srpska duguje, naprimjer, 50 miliona konvertibilnih maraka srbijanskom zdravstvu. Ministar zdravlja RS Ivo Komljenović smatra da bi se taj dug mogao poravnati na dosta jednostavan način:
«Jedan od prijedloga je da se ide i na razgovore oko izmirenja duga sa lijekovima domaće proizvodnje».
Ministar privrede, energetike i razvoja Miladin Gligorić veliku šansu vidi u saradnji vojne industrije:
«Tu bi mogli dogovarati se da uđemo u ta preduzeća i zajednički nastupamo na trećim tržištima».
Ovo je jedna u nizu posjeta visokih zvaničnika iz RS. Prije nekoliko dana u Beogradu je boravio predsjednik ovog entiteta Dragan Čavić. Posjete su učestale kako su Državna zajednica, a sada i BiH zvanično počele da se približavaju Evropskoj uniji.