Reakcije u Hrvatskoj na platformu Zagreba prema BiH

Premijerka Jadranka Kosor i predsjednik Ivo Josipović zajedničkom su izjavom o potpori Republike Hrvatske euroatlanskom putu Bosne i Hercegovine još jednom istaknuli kako Hrvatska podupire teritorijalni integritet i suverenitet susjedne države, ali inzistira i na jednakopravnosti svih triju konstitutivnih naroda i građana. Bez tog segmenta BiH ne može postati država koja u potpunosti funkcionira i ispunjava uvjete za članstvo u Europskoj uniji i NATO-u. Posebnih izjava nije bilo. Analitičarima ostaje da iščitavaju između redaka - smatra se kako je to još jedan od dokaza da je došlo do stvarnog zaokreta politike na Pantovčaku prema Bosni i Hercegovini.

Jedan od njih je i novinar Hrvatskoga radija Zoltan Kabok: „Nikoga to ne bi trebalo iznenaditi, ako se zna da je Ivo Josipović, od kako je preuzeo dužnost hrvatskoga predsjednika, više puta bio u Bosni i Hercegovini i to ne samo u glavnom gradu, nego i u Mostaru, za razliku od svojega prethodnika koji je često boravio u Sarajevu, a najveći doseg mu je bio odlazak na sajam šljiva u Gradačac.“

Voditelj Centra za politološka istraživanja, politolog dr. Anđelko Milardović smatra: „Izjava je na tragu pokušaja konstituiranja republike Bosne i Hercegovine kao ravnopravne zajednice triju naroda, što je do sada bila nemoguća misija, jer je prošlo više od nekoliko mjeseci kako su održani izbori, a u toj se zemlji jednostavno ne može konstituirati vlast. Hrvatska sastavnica je tu u jednom inferiornom položaju.“

Ravnopravnost Hrvata - formula bez koje rješenja nema

Za Kaboka je ravnopravnost Hrvata zapravo formula bez koje rješenja nema: „Oni koji žele simbolički reći kakva je situacija u toj državi kažu da je to isto kao i sa stolicom koja ima tri noge. Svaku od njih predstavljaju tri konstitutivna naroda, ako se jedna noga izmakne – nema ni stolice.“

Izjava hrvatskog predsjednika i premijerke, a zatim i sastanak s predsjednicima dvaju bosanskohercegovačkih HDZ-a, nedvojbena je i poruka tvrdokornom stavu bosanskohercegovačkog SDP-a, koji partnere traži daleko od Čovića i Ljubića. Za novinara Hrvatskog radija jedan od uzroka leži i u sljedećem: „Ne manje važno: SDP Bosne i Hercegovine do sada se još uvijek nije odredio prema jednoj činjenici, a to je da je ta stranka predstavnik bošnjačkog naroda, jer u SDP-u 90 posto čine Bošnjaci.“

U SDP-u Hrvatske ne gledaju previše u Bosnu i Hercegovinu - pred očima su im samo izbori za Sabor. Iako je Josipović iznikao iz te stranke, vrlo brzo je na početku svog mandata iskristalizirao svoj pristup da je pitanje Hrvata, zapravo pitanje opstanka Bosne i Hercegovine, kaže Kabok. A da bi SDP u Zagrebu ipak trebao zauzeti kakav takav stav - drži i Milardović. „Međutim, SDP-ova politika u Hrvatskoj nije na tragu zauzimanja stavova. Ta je stranka dosta suzdržana. Čini se da ne znaju kako zauzeti stav prema toj zemlji a ne ući u kontradiktornu poziciju prema programu socijaldemokracije. S druge strane ne mogu otvoreno poduprijeti ovu Komšićevu politiku koja dovodi u pitanje položaj jednoga naroda, a ima ambiciju da bude demokratska politika. Ja u tome vidim suzdržanost Zorana Milanovića u odnosu na bosansko-hercegovački SDP i njegovu državnu politiku,“ zaključuje Milardović.

Autor: Tatjana Mautner

Odg. urednik: Jasmina Rose