Reakcije na poljski zakon o Holokaustu: Poljska se izolira | Evropa | DW | 08.02.2018
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Reakcije na poljski zakon o Holokaustu: Poljska se izolira

Nakon što je predsjednik Poljske Adrzej Duda potpisao kontroverzni zakon o Holokaustu, Poljska je izložena žestokim međunarodnim kritikama. Da li je Varšava podcijenila djelovanje tog koraka?

Stella Testa preživjela je Holokaust. Ova 90-godišnjakinja i danas se dobro sjeća Drugog svjetskog rata, a diskusiju o kontroverznom zakonu pomno je pratila: „Ne vjerujem u to da Poljaci pokušavaju da se oslobode vlastite odgovornosti", govori Testa izražavajući svoje razumijevanje za poljsku poziciju. S druge strane, tu je i dilema: „Nema nikoga ko nije kriv, svako je kriv. Zar nije i Roosevelt bio kriv? Zašto nisu bombardovali Auschwitz?"

Testa je rođena u Makedoniji i morala je bježati od nacista. Uspjela se skupa sa partizanima sakriti u istočnoj Evropi. Poljaci su takođe bili uplašeni, prisjeća se Testa: „Ukoliko bi bili upitani, oni su morali denuncirati vlastite zemljake. Tako je čak i mene moj komšija htio dati ubiti kada su došli nacisti. " Ali, bilo je i Poljaka koji su se u podzemlju sa partizanima borili protiv nacista: „Teško je generalizovati, to je individualna krivica."

Pročitajte i: 2018.: Poljska najveći izazov za EU

Na Mahane Yeduha pijaci u Jeruzalemu odluka Poljske je prvenstveno naišla na nerazumijevanje. „Mislim da je to stvarno uvredljivo, ali je naravno i politički nabijena tema", objašnjava Norm Muskal čiji je otac preživio Holokaust, a koji je u Jeruzalem došao u posjetu iz Sjedinjenih Američkih Država. Za Charlieja Bitona, nekadašnjeg člana izraelskog parlamenta, Kneseta, ovo je jednostavno provokacija: „Poljska vlada je obećala da će pregovarati sa izraelskom vladom. Umjesto toga, oni su jednostavno progurali ovaj zakon".

Poljski predsjednik Andrzej Duda potpisao je kontroverzni zakon o Holokaustu. Zakon predviđa novčanu kaznu ili kaznu zatvora do tri godine za one koji, između ostalog, „javno i protivno činjenicama" poljskom narodu ili državi pripišu odgovornost za ili saučešće u zločinima počinjenim od strane „Trećeg rajha". Poljski Ustavni sud sada mora samo provjeriti da li ovaj zakon ugrožava slobodu izražavanja u Poljskoj.

Djevojka drži ružu u ruci na memorijalnom mjestu u bivšem koncentracijskom logoru Birkenau (Getty Images/B.Siedlik)

Sada je važnije nego ikada da se u kolektivnoj svijesti sačuvaju lekcije naučene iz Holokausta za buduće generacije  - ne samo u Izraelu, nego širom svijeta

Izraelski naučnici se boje kraja diskusije

Iako je poljska vlada naglasila da su umjetnost i nauka izuzeti od propisa, izraelski naučnici se boje da će ovaj zakon ipak spriječiti otvorenu debatu u Poljskoj. „Zakon bi trebao predstavljati određenu priču o ulozi Poljske u Holokaustu kao jedinu i pravu. To je veoma problematično", kritikuje David Silberklang, istoričar na Međunarodnom institutu za istraživanja o Holokaustu u Jeruzalemu. Većina institucija i istraživača, kaže on, podržava ideju da se ne treba koristiti izraz „poljski koncentracioni logori", ali: „Zakon sprječava javnu debatu. Naravno da nije većina poljskog naroda učestvovala u Holokaustu, ali bilo je ljudi koji su radili strašne stvari i o tome se mora pričati i diskutovati."

"Na početku sam bio užasnut i bijesan. Ono na što sam prvo pomislio bilo je, kako moja zemlja treba reagovati", priča Arye Carmon, predsjednik upravnog odbora muzeja "Ghetto Fighters House" na sjeveru Izraela. Ovaj mali muzej osnovan je od strane preživjelih Varšavskog geta. Tamo su zatvoreni poljski i njemački Jevreji 1943. započeli najveću akciju otpora protiv genocida. Ne samo za Poljsku, nego i za druge zemlje okupirane od nacista, važilo je da „bez saradnje Nijemci ne bi mogli ubiti toliko ljudi u koncentracionim logorima." Ali bez obzira na to, Carmons ne vjeruje „da iko krivi Poljsku kao suverenu državu za najgori zločin u istoriji." Ali sada je, dodaje on, važnije nego ikada da se u kolektivnoj svijesti sačuvaju lekcije naučene iz Holokausta za buduće generacije  - ne samo u Izraelu, nego širom svijeta.

Pročitajte i: Istočna Evropa: Upitni demokratski principi

U međuvremenu se izraelska vlada trudi smiriti konflikt sa Poljskom. U saopštenju Ministarstva vanjskih poslova u Jeruzalemu stoji: „Izrael je i dalje u kontaktu sa poljskim vlastima i pokreće svoje primjedbe na nacrt poljskog zakona". Nadaju se da će se obje strane uspjeti složiti za vrijeme procesa provjere zakona od strane Ustavnog suda, jer „Izrael i Poljska imaju zajedničku odgovornost da istražuju i očuvaju istoriju Holokausta."

Opšte razočarenje u Sjedinjenim Američkim Državama

U Sjedinjenim Američkim Državama potpisivanje ovog kontroverznog zakona od strane poljskog predsjednika naišlo je na otvorenu kritiku. Ministar vanjskih poslova SAD-a Rex Tillerson u saopštenju za javnost objašnjava da su SAD "razočarane”. „Stupanje na snagu ovog zakona ima negativan efekat na slobodu izražavanja i akademska istraživanja", navodi dalje Tillerson.

Potpisivanje ovog zakona nije samo kritikovano od strane Trumpove vlade nego i od poslanika američkog Kongresa obje političke stranke. Orrin Hatch, istaknuti republikanski senator koji je i član „Američkog vijeća za sjećanje na Holokaust" („US Holocaust Memorial Council") naglasio je "da je zakon izuzetno štetan za sve one koji su u Poljskoj naučili mračne lekcije iz prošlosti i žele raditi na boljoj budućnosti." Debbie Wasserman-Schulz, kongresmenka iz Floride, izjavila je da ju je odluka poljskog predsjednika „duboko razočarala i zabrinula".

Belgien EU Gipfel in Brüssel | Donald Tusk (Reuters/P. Noble)

Donald Tusk smatra da je odluka poljske vlade o zakonu kontraproduktivna

Kritika stiže i od Evropske unije

A Brisel? Predsjednik EU Vijeća, Poljak Donald Tusk, smatra da je odluka Varšave kontraproduktivna te da je poljska vlada time postigla upravo suprotno. „Autori ovog zakona su istorijski pogrešan pojam 'poljski logori smrti' iznijeli u cijeli svijet - tako efektivno kao niko prije", tvitovao je Tusk. 

Potpredsjednik EU Komisije Frans Timmermans pozvao je ne samo Poljsku nego i sve države koje su bile pod okupacijom nacionalsocijalista da se suoče sa istorijskim činjenicama: „Bilo je mnogo heroja koji su se opirali režimu i borili protiv okupacije, ali u svim ovim zemljama takođe je bilo ljudi koji su sarađivali sa nacističkim okupatorima i tako im pomagali da sprovedu svoje užasne planove."

Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Yves Le Drian nazvao je odluku Poljske „neprikladnom". On je upozorio Varšavu da „ne prepravlja istoriju" i da „izvrću sjećanje". Sada je neophodno da Evropska unija izvrši snažan moralni pritisak na Varšavu, dodao je Le Drian.

Njemačka ističe vlastitu istorijsku krivicu

Važnu ulogu u ovoj zagrijanoj debati igra Njemačka. Ministar vanjskih poslova Sigmar Gabriel već i prije potpisivanja Zakona o Holokaustu podcrtao je njemačku istorijsku krivicu: „Ne postoji ni najmanja sumnja o tome ko je odgovoran za koncentracione logore, ko je njima upravljao i tamo ubio milione evropskih Jevreja - naime, Nijemci." Organizovana masovna ubistva učinjena su od Njemačke i nikoga drugog, „pojedinačni saradnici tu ne mijenjaju ništa", kazao je Gabriel.

Na kraju krajeva, koncentracioni logori nisu bez razloga uspostavljeni u Poljskoj, dodao je Gabriel: „Jer je i poljska kultura trebala da bude uništena, baš kao i jevrejski životi. Tri od preko šest miliona ubijenih Jevreja bilo je iz Poljske." Svijest o ovoj istorijskoj krivici je, poručio je njemački šef diplomatije, dio današnjeg njemačkog identiteta i „centralnog konsenzusa svih demokratskih snaga u Njemačkoj".

Čitajte nas i preko DW-aplikacije za Android

 

 

Preporuka redakcije