1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Raznolikost kao sansa- doseljenici promijenili njemacko drustvo

Ne treba dosipati ulje na vatru

Njemacka postaje sve raznovrsnija

Njemacka postaje sve raznovrsnija

Ne treba dosipati ulje na vatru, to je bila deviza politicarke iz redova crveno-zelenih, Marieluise Beck prilikom objavljivanja njenog godisnjeg izvjestaja. Doseljavanje stranaca u Njemacku, kako kaze poslanica za pitanja migranata u njemackoj vladi, nije vise vruca tema jer je sve manje doseljenika. Njemacki gradjani koji cesto slusaju u vijestima o teroristickim napadima u inostranstvu, i o huskanju na mrznju - stranaca u svojoj zemlji, rado ce cuti ovu vijest. Poslanica Beck ovom prilikom cak nije upotrijebila ni rijec multikulturno drustvo- rijec koja izaziva burne reakcije gradjana, komentira Bernd Gräßler.

Njemacka postaje sve raznovrsnija, otvorenija prema svijetu i time bogatija. Svako cetvrto dijete rodjeno u Njemackoj 2003 godine, ima majku ili oca stranca. 15 procenata brakova sklopljenih u Njemackoj su dvonacioalni, iako tu zivi svega 9 procenata stranaca. Ako postoji grupa koja ustajaloj Njemackoj daje posebno svjeze impulse, onda su to uglavnom mladi stranci.

Bez obzira na spor politicara oko multukultikulture i njemacke vodece kulture, u Njemackoj se dakle radja sve vise ljudi koji djedove imaju u recimo u Turskoj i cije prve rijeci nisu na njemackom jeziku. Oni ce, ako sve bude islo dobro, jednog dana placati penziju nekom starom Nijemcu, prepadnutom multikulti drustvom i strancima. Medjutim, rizik je veliki, da i oni sami padnu u socijalnu mrezu, kao teret drustvu. Upravo je o tome s velikim entuzijazmom debatirano u okviru politike prema strancima. Naime:da bi se poboljsali uslovi zivota trebalo bi upravo mlade strance uciniti nosiocima sansi za bolji zivot nacije koja stari.

Do sada nacinjene greske ostavljaju sve vece posljedice koje se mogu ukloniti prije svega u skolama, ali i u zavodima za strance i u socijalnim zavodima. U Berlinu je 26 procenata djece stranaca napustaju skole bez diplome, 29 procenata ich napusta skolovanje u privredi, i mnogo je vise nezaposlenih stranaca nego Nijemaca. Vec odavno je jasno da je osnovni problem kod ovih ljudi nepoznavanje njemackog jezika. U dijelu grada Berlin Neukölln etablirana je kompletna nova infrastruktura u kojoj Turci i Arapi zive svoju svakodnevicu, bez poznavanja i jedne jedine njemacke rijeci. Svi strucnjaci su jedinstvenog stava da djeca stranaca moraju poceti uciti njemacki prije polaska u skolu. Ali kad obdaniste kosta 150 eura mjesecno- Turci svoju djecu radije ostavljaju nenama na cuvanje. A nene ne govore njemacki. Kako onda organizovati ucenje njemackog jezika za mlade strance, kako ich fascinirati, kako kontrolisati i sankcionirati njihov otpor, ako zatreba? To je osnovno pitanje kada je rijec o sporu multikultura ili njemacka vodeca kultura u Njemackoj.