Razgovor bez dogovora - još jedan u nizu propalih sastanaka bh. lidera

“Razgovori lidera šest vladajućih stranaka u Sarajevu nisu rezultirati velikim dogovorima”, izjavio je po završetku razgovora domaćin, predsjednik SDA Sulejman Tihić. “Na žalost nećemo moći da vas obradujemo nekim velikim dogovorima koje smo postigli” rekao je Tihić. Lideri su saglasni jedino u tome da treba nastaviti putem evropskih integracija, a od premijera Nikole Špirića zatražili su da dostavi izvještaj o sprovođenju Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.

“Više se razgovaralo nego dogovaralo” tvrdi šef OHR-a Miroslav Lajčak, podsjećajući na predstojeći izvještaj Evropske komisije o realizaciji obaveza preuzetih Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju. “Ostalo je nekoliko nedjelja gdje treba da se ubrza rad svih organa i svi lideri su se apsolutno založili za to” naglasio je Lajčak.

Popis stanovništva moguć i bez nacionalnih i religijskih odrednica?

Nije postignut konsenzus o popisu stanovništva. Konsenzusa nema ni u vezi sa prijedlogom da se popis vrši bez etničkih kategorija, što je jedna od opcija koja se prakticira u državama EU. Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik smatra da popis mora biti proveden u cjelosti, iako je svjestan činjenice da je, prema evropskim standardima, za važeći popis dovoljan odgovor na osam pitanja, među kojima nema nacionalnih i religioznih odrednica. “Mislim da je traumatično i nepotrebno za BiH da se ide u djelimični popis bez izjašnjavanja o nacionalnoj i religijskoj pripadnosti.”

Lider Stranke za BiH, Haris Silajdžić, smatra da je BiH potreban popis stanovništva da bi se međunarodnoj zajednici predstavila kao odgovorna država. “Ja pokušavam shvatiti i argumente suprotne strane, jer se očigledno razlikujemo u tome. Pitanje je čemu dajete težište. Ako ponovo dajemo težište samo na nacionalna obilježja, bojim se da se vraćamo u prošlost, a prošlost nas je i dovela u ovu poziciju” istakao je Silajdžić.

Silajdžić o državnoj imovini: “Entiteti imaju nadležnost, ali im to ne daje pravo na vlasništvo”

Konsenzus nije postignut ni u vezi sa rješavanjem pitanja državne imovine i statusa Brčko Distrikta, što su uslovi za transformaciju OHR-a. Haris Silajdžić smatra da pitanje državne imovine nije sporno. “BiH je pravna sljedbenica država koje su ranijne postojale, SFRJ, FNRJ itd. Entiteti tada nisu postojali i nemaju pravne prethodnike. Istina je da oni imaju neke pravne nadležnosti nad određenim teritorijama, ali im (entitetima) te nadležnosti ne daju pravo na vlasništvo” kaže Silajdžić.

Iako svjesni značaja promjene Ustava, lideri se nisu mogli dogovoriti niti o načinu na koji treba raditi, niti o sadržaju ustavne reforme. Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović kaže da bez promjene Ustava nije moguće riješiti nijedno od brojnih otvorenih pitanja. “Dvoentitetski uređena BiH nema nikakvu šansu da nastavi put prema Evropskoj uniji, odnosno ima previše blokada u njenom funkcioniranju da bi ona to mogla biti” ističe Čović.

Promjena Ustava najznačajnije pitanje za bh. Hrvate

Predsjednik HDZ-a 1990 Božo Ljubić kaže da ova stranka neće podržati popis stanovništva bez prethodno provedene ustavne reforme. “Konstitucija vlasti u BiH i aktuelni ustav referiraju se na demografsku sliku BiH iz 1991. godine, i bez donošenja novog ustava popis bi bio štetan”, precizirao je Ljubić.

Naredni sastanak bh. političkih lidera biće održan do polovine oktobra ove godine, a domaćin će biti Partija demokratskog progresa, odnosno predsjednik ove stranke, Mladen Ivanić.