1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Ratni veterani na Balkanu

15. august 2012

Štampa na njemačkom jeziku piše o jadnom nasljeđu jugoslovenskih ratova 90-ih, te o sporazumu koji bi muslimanima u Hamburgu omogućio da odsustvuju sa posla ili iz škole za velike vjerske praznike.

https://p.dw.com/p/15ppw
Bosnische Veteranen treten wegen Pensionsforderungen in Hungerstreik. Copyright: DW/Samir Huseinovic März, 2012, Sarajevo
Hungerstreik der Bosnischen Veteranen wegen PensionsforderungenFoto: DW

„Jugoslovenski rat devedesetih iza sebe je ostavio mnogo čemera: sedam državica i milione ratnih vojnih veterana. A njihova situacija se razlikuje samo po tome u kojoj su se poratnoj državi zadesili“, piše Noje cirher cajtung (Neue Zuericher Zeitung) i nastavlja: „Jer, hrvatskim veteranima je u poređenju s drugima dobro. Njihova armija je izašla kao pobjednica iz „Domovinskog rata“. Imaju jaka udruženja i veoma su glasni u zahtjevima da se oslobode njihovi komandanti koji odgovaraju pred Haškim sudom. Njihovo zasebno ministarstvo raspolaže sa oko 800 miliona evra godišnje, odnosno pet odsto državnog budžeta. Doduše, na tu cifru su se prikačili mnogi 'lažni veterani' koji su tokom rata sjedili u kancelarijama ili nisu ni obukli uniformu“, piše Andreas Ernst u listu iz Ciriha.

Proteste der Bosnischen Veteranen
Protest veterana ispred bh parlamentaFoto: DW

„U ratu u BiH nije pobijedio niko!“

„U Srbiji to nije tako. Tamošnji veterani, kojih je oko 500.000, su loše organizovani. Finansijska podrška je minimalna. Rijetko kada daju sebi oduška demonstracijama protiv društva i države i brzo se ponovo vraćaju u svoj anonimni čemer. Srpsko društvo se nerado sjeća rata, ne podsjeća ni na nedužne žrtve a kamoli na počionioce. Srpski veterani su dvostruki gubitnici“, piše Andreas Ernst koji se dalje u svom komentaru osvrće na situaciju u Bosni i Hercegovini. „O tome ko je u Bosni i Hercegovini iz rata izašao kao pobjednik, mišljenja su podijeljena. Mnogi veterani odgovaraju: "Niko!" A same sebe označavaju kao gubitnike. Mnogi su danas na službi u Oružanim snagama Bosne i Hercegovine. Nakon njihovog otpuštanja prije dvije godina izostala je i penzija. Na protestima u Sarajevu su svi kao jedan: Bošnjaci, Srbi i Hrvati. Ono što ih ujedinjuje je slika zajedničkog neprijatelja - „političara“. Oni su, smatraju veternai, odgovorni za lošu situaciju danas i za mržnju i rat nekada“, zaključuje Andreas Ernst u listu Noje criher cajtung.

Muslimanski praznici u Njemačkoj

Njemačka štampa veliku pažnju posvećuje i tome da bi muslimani i alaviti u Hamburgu trebalo da imaju pravo da zbog islamskih praznika tri dana godišnje odsustvuju s posla.

Symbolbild Hamburg Islam
Muškarci mole u Ejup Sultan džamiji u HamburguFoto: picture-alliance/dpa

„Hamburg bi kao prva njemačka savezna pokrajina trebalo da zaključi sporazum sa muslimanima i alevitima“, piše Frankfurter rundšau (Frankfurter Rundschau) i nastavlja: „Sporazum predviđa da pripadnici tih religija imaju zakonsko pravo da odsustvuju s posla na velike vjerske praznike. Nakon petogodišnjih pregovora prijedlog sprazuma predstavljen je u utorak u Hamburgu. 'To bi trebalo da muslimanskoj i alevitskoj zajednici potvrdi centralno mjesto u društvu', kazao je gradonačelnik Hamburga Olaf Šolc (Scholz) iz SPD-a. On je dodao i da bi 'uspješno zaključivanje sporazuma bio signal spremnosti da živimo jedni s drugima'. Slične ugovore Hamburg je prije nekoliko godina zaključio i sa dvije velike hrišćanske crkve te sa jevrejskom zajednicom“, podsjeća Frankfurter rundšau. List piše i da bi se sporazumom takođe ragulisale i odredbe po pitanju vjerske nastave, te gradnje džamija.

Sporazumn od istorijskog značaja

Magazin Špiegel (Der Špigel) donosi i reakcije članova pomenutih zajednica. „'Nadamo se da će ovaj sporazum biti samo inicijalna kapisla i za druge njemačke pokrajine', rekao je Aziz Aslandemir iz alevitske zajednice u Njemačkoj. 'Sporazum će obezbijediti pravnu sigurnost i transparentnost', kazao je Murat Pirildar iz Saveza islamskih kulturnih centara. "To je znak da su muslimani u Hamburgu priznati kao vjerska zajednica i to je od istorijskog značaja', kazao je Zekerija Altug iz (Zekeriya) iz Tursko-islamske unije, zadužen za pitanja vjere“, piše Špigel.

Deutschland Ramadan Sehitlik-Moschee in Berlin Islamunterricht
Vjeronauka u Šehitlik džamiji u BerlinuFoto: dapd

Špigel takođe podsjeća da je sličan ugovor već potpisan sa Katoličkom i Evangelističkom crkvom u formi crkveno-državnog sporazuma. Naglašava i da je u ovom sporazumu sa muslimanskom zajednicom "jasno naznačena ravnopravnost muškaraca i žena", te da bi za religioznu nastavu jednako bile odgovorne Evangelistička crkva i muslimanska zajednica. Sporazum još predviđa i da učenici mogu da zbog vjerskih praznika odsustvuju iz škole. List takođe prenosi da su sporazum pozdravile i Evangelistička i Katolička crkva.

Priredio. Svetozar Savić

Odgovorna urednica: Jasmina Rose