1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

"Ratna drama u BiH: susjed, moj neprijatelj"

9. februar 2013

Filmovi o dvije ratne drame iz BiH koji se prikazuju u okviru Foruma ovogodišnjeg Berlinalea tema su o kojoj piše njemački tisak. Austrijski listovi se osvrću na prosvjede "ljutitih Slovenaca" u Ljubljani.

https://p.dw.com/p/17bLK
Obrana i zaštita - scena iz filma
Foto: Nikola Predovic

Pod naslovom "Ratna drama u BiH: susjed, moj neprijatelj", Der Tagesspiegel prenosi priče iz dva filma čija se radnja odvija u ratnoj i poratnoj Bosni i Hercegovini, a koja se prikazuju u okviru programske sekcije Forum ovogodišnjeg filmskog festivala Berlinalea. Forum je program posvećen otkrivanju inovativnih filmskih izričaja, ali i filmovima društveno-političke tematike. Tagesspiegel navodi da se prikazivanjem filmova "Krugovi" i "Odbrana i zaštita" gledateljima u Berlinu prikazuju dvije potresne drame čija se priča vrti oko ratnih posljedica:

"Gradić Trebinje je smješten na najjužnijem vršku Bosne i Hercegovine. Srbi su ovdje 1993. u većini, ali nekoliko muslimanskih stanovnika je ostalo unatoč ratu. Jednog sunčanog zimskog dana srpski vojnik Marko (Vuk Kostić) je na vojnom dopustu te zajedno sa svojim prijateljem Nebojšom (Nebojša Glogovac) ide prema trgu. Odjednom primjećuje kako četvorica drugih srpskih vojnika guraju i udaraju jednog čovjeka. Riječ je o muslimanskom vlasniku kioska Harisu (Leon Lučev). Marko im se približava i na trenutak zaustavlja vojnike, Haris bježi. Nekoliko sekundi nakon toga Marko leži na tlu."

Nikola Rakočević
Nikola Rakočević - scena iz filma "KrugoviFoto: 2012 Bas Celik, Neue Mediopolis GMBH, La Cinefacture, VertigoEmotionFilm, PropelerFilm

Filmsko suočavanje s ratovima na Balkanu

Tagesspiegel navodi da je taj vojnik "uistinu postojao. Zvao se Srđan Aleksić i imao 28 godina kad su ga njegovi drugovi tako žestoko pretukli da je pao u komu. Nekoliko dana poslije je umro. Sada mu je Srdan Golubović - trenutačno jedan od najvažnijih srpskih redatelja - posvetio film 'Krugovi'. Golubović taj herojski čin u lagano izmijenjenoj formi koristi kao polaznu točku za priču u jednoj fiktivnoj drami u kojoj prikazuje kako akteri priče dvanaest godina kasnije bivaju ponovno suočeni s događajima toga dana."

Tagesspiegel navodi da je Golubović "Krugove" inscenirao isto toliko uzbudljivo kao i njegov posljednji triler "Klopka", koji je prikazan u okviru Foruma 2007. godine. "Film 'Krugovi' je jedan od najdojmljivijih primjera za filmsko suočavanje s ratovima na Balkanu (na prostoru bivše Jugoslavije), jer Golubović uspijeva ispričati univerzalnu priču o osjećajima krivnje, osvete i pomirenja te o životu nakon tragičnih događaja."

Žalosno-apatična svakodnevica u Mostaru

Ovaj list dalje piše da je i u filmu Bobe Jelčića "Odbrana i zaštita" (na Berlinaleu: "A Stranger", na početnoj fotografiji: scena iz filma), čija je radnja smještena u 50 kilometara sjeverno od Trebinja udaljenom Mostaru, riječ o sličnim temama. Podsjećajući da je Mostar, rodni grad ovoga redatelja, od rata "faktično podijeljen grad", Tagesspiegel prenosi da glavni lik Slavko (Bogdan Diklić) stoji pred dilemom: "u muslimanskom dijelu grada umire njegov stari prijatelj. Sa svojom suprugom Milenom ide na sahranu, ali istovremeno ga stalno muče brige što će njegov hrvatski prijatelj misliti ako sazna o tome."

Stari most
Podijeljeni grad Mostar - tema filma "Odbrana i zaštita"Foto: DW

U svojoj kritici Tagesspiegel piše da je "Odbrana i zaštita" jedan "miran psihogram zagasitih boja. Film uspijeva u veoma životnim dijalozima 'uhvatiti' žalosno-apatičnu svakodnevicu u Mostaru. U unutarnjim prostorima kamera često snima kroz poluotvorena vrata i bez stativa. To stvara jednu posebnu vrstu prisutnosti - kao da je  stalno još jedna osoba u prostoriji, što zrcali Slavkov osjećaj da ga netko promatra. Sa svojom paranojom on međutim nije sam u razdvojenom gradu na Neretvi, u razdvojenoj državi Bosni Hercegovini."

"Treći slovenski ustanak"

Dosad najmasovnije demonstracije u Ljubljani protiv slovenske vlade, na kojima se u petak (8.2.) okupilo oko 20.000 demonstranata, tema je o kojoj piše austrijski Standard, napominjući da je to bio treći po redu "slovenski ustanak", i to na slovenski državni praznik Dan kulture. Standard prenosi da su demonstranti uzvikivali: "Država pripada nama" i da su ispred zgrade parlamenta tražili ostavku premijera Janeza Janše. List pojašnjava i da je ovo nastavak prosvjeda koji su započeli početkom prosinca 2012., a usmjereni su protiv korupcije unutar političkih elita.

Janez Janša
Prosvjedi usmjereni protiv Janeza Janše i njegove vladeFoto: Getty Images/AFP

List Kurier u članku pod naslovom "Postrojavanje ljutitih Slovenaca" prenosi da su prosvjednici uzvikom "Gotovi ste!" uputili jasnu poruku političkoj eliti zemlje. Poziv na demonstracije je upućen preko društvene mreže Facebook, a organizatora nije bilo, piše ovaj list. Kurier pojašnjava da su jedan od razloga bijesa građana na političare optužbe za korupciju protiv premijera Janeza Janše i vođe najveće oporbene stranke Zorana Jankovića, koji je ujedno gradonačelnik Ljubljane. Antiukorupcijska komisija je naime utvrdila da je nepoznato podrijetlo 210.000 eura na Janšinom bankovnom računu, a u slučaju Jankovića je nepoznato podrijetlo čak 2,4 milijuna eura.

Janša i Janković odbacuju optužbe, navodi dalje Kurier i prenosi da se nekoliko sati prije protuvladinih prosvjeda u Ljubljani okupilo oko 10.000 pro-vladinih demonstranata, koji argumentiraju da Janša ne bi smio dati ostavku jer bi to dovelo do destabilizacije zemlje koja je ionako u velikim ekonomskim problemima. S tim u svezi Kurier piše da Slovenci trpe zbog gospodarske krize te da je nezaposlenost sve veća. "U studenom je stopa nezaposlenosti iznosila 12,2 posto. Samo u siječnju je 15.786 Slovenaca izgubilo posao - što je 36,8 posto više nego u istom mjesecu prethodne godine. Čak i onaj tko ima posao mora živjeti s niskom plaćom. A mirovine su još skromnije. Do početka ožujka tri od četiri koalicijska partnera Janeza Janše namjeravaju izaći iz vlade srednje desnice. Traže da šef vlade dopusti glasovanje o povjerenju ili da podnese ostavku", piše austrijski Kurier.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Dunja Dragojević