1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Rat u Ukrajini nije završen

Dogovoreno je primirje za istočnu Ukrajinu. Ali mira ne može biti sve dok Rusija i dalje želi mijenjati granice, napominje u svom komentaru Bernd Jochann.

Čak i dok su u glavnom gradu Bjelorusije Minsku sukobljene strane pregovarale o primirju, u Istočnoj Ukrajini trajale su i dalje borbe. Uz snažnu rusku podršku pobunjenici su proteklih dana širili front prema strateški važnom Mariupolu južno od Donjecka. Pod takvim snažnim vojnim pritiskom Kijev je pristao na primirje. Za ljude koji su i dalje u tom poručju to je dobra vijest - ali i za vojnike ukrajinske vojske koja se brani.

Ukrajina nema izbora. Ona je zapravo kapitulirala pred ruskom nadmoći. Presnažno je sudjelovanje Rusije s tenkovima, raketama, i sve većim brojem vojnika. Cinično i lažno Kremlj i dalje poriče sudjelovanje. Ali da vodi rat protiv Ukrajine, to je u međuvremenu i dokumentirano. Ruski vojnici su zarobljeni a poginuli su pokopani na ruskim grobljima. Hrabri ruski mediji i Udruženje majki vojnika u međuvremenu su izvještavali o tome čak i u Rusiji.

Porošenko pregovara ispravno i iz nužde

Ukrajinski predsjednik Petro Porošenko je s primirjem donio odluku u nuždi. Ali ona je razborita i nema alternative. Rat se vojnim putem ne može dobiti. Porošenko to zna i zbog toga on želi da prestane ubijanje.

Bernd Johann

Bernd Johann

Ali Rusija za to ima i cijenu: Područja Donjecka i Luhanska ostaju u rukama pobunjenika. Prema želji Kremlja treba biti uspostavljena "sigurnosna zona" iz koje se ukrajinska vojska mora povući. Na taj bi način Rusija bila bliže svome cilju. Sukob bi mogao biti zamrznut a područje bi dugoročno bilo izuzeto od kontrole Kijeva.

Porošenko u zemlji sada trpi kritike, pa i iz vlastite Vlade. S izvještajima o uspjesima vojno vodstvo neko vrijeme se hranilo nadama u vojno rješenje. A protiv Porošenkove odluke ne prosvjeduju samo nacionalističke skupine. Mnogi Ukrajinci su razočarani. Neki su čak skloni Porošenka i njegovu proeuropski orjentiranu vladu promatrati kao gubitnike - i to bi trebalo biti pravo Kremlju, jer tamo vjeruju kako će nekoliko tjedana uoči planiranih parlamentarnih izbora unutarnjopolitička klima u Ukrajini biti sve više podgrijavana i da će demokratski procesi reformi propasti.

Samo stanka za predah

Za pobunjenike i ruske specijalne snage primirje prije svega znači "predah". Oni mogu učvrstiti svoje položaje. I mogu se pregrupirati, možda čak za novi vojni napad na druga područja na istoku Ukrajine. U tom smislu postoji velika opasnost ako se primirje ne uspije pretvoriti u dugoročno mirovanje oružja.

Šef Kremlja Vladimir Putin mogao bi startnim pucnjem označiti početak nove agresije. Nedavno je ponovno doveo u pitanje državotvornost Ukrajine. Pritom je govorio o Novoj Rusiji "Noworossija", području koje bi se moglo protezati od Donjecka i Luhanska do Dnjepropetrovska i Odese. Taj je prostor u 18. stoljeću u ratu sa Osmanskim carstvom postao dio ruskog imperija. Zasebne države nikada nije bilo. A Putin bi sada mogao težiti i jednom kopnenom pojasu kojim bi povezao pripojeni poluotok Krim, do kojeg se do sada iz Rusije može stići samo preko mora i iz zraka.

U ovakvom položaju Ukrajina hitno treba daljnju međunarodnu podršku. Već sada neki Ukrajinci govore o izdaji i dogovoru Zapada s Moskvom, jer Europa i SAD su ih u vojnom smislu ostavili same. Pa čak i obrambeno nauoružavanje, komunikacijska sredstva i zaštitna odjeća Ukrajini će biti dopremljeni s oklijevanjem. Vojna suzdržanost Zapada je opravdana jer nitko ne želi u rat s Rusijom. Ali Ukrajina više nema pravo na takav izbor, jer ona već jest u ratu s Rusijom. A primirje nije okončalo ratno stanje.

Preporuka redakcije