1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rat u 140 znakova

Gaza, Ukrajina, Sirija, Irak… nema dana bez ratnih izvještaja na Twitteru i Facebooku. Broj ratnih žarišta se izgleda stalno povećava. Pobjeđuje li onaj ko je najaktivniji na Facebooku ili Twitteru?

Rijetko kada se u Njemačkoj, kao što se to radi ovih dana, opširnije raspravljalo o oružanim sukobima. Taj trend nije počeo sa eskalacijom sukoba u Gazi, jer su se i prije toga klasični mediji i društvene mreže u istom omjeru bavile vijestima iz kriznih područja. I doista, prema riječima Sama Perlo-Freemana, vođe projekta renomiranog štokholmskog Instituta za istraživanje mira (SIPRI) i stručnjaka za vojne izdatke, nakon mirnog perioda poslije okončanja Hladnog rata pa do sredine 2000-ih, sve je više oružanih konflikata. "Uppsala Conflict Data Program" (UCDP), vjerovatno najpouzdaniji izvor podataka o oružanim sukobima, ukazuje na njihov lagani porast unutar država. Međutim, on pokazuje i jasan porast žrtava u tim konfliktima. Razlog je, prije svega, građanski rat u Siriji", kaže Perlo-Freeman.

Rat uživo

Palestinska djevojčica nakon zračnih napada na Gazu

Palestinska djevojčica nakon zračnih napada na Gazu

Odlučujući faktor za intenzivnije doživljavanje ratova koji se vode su društvene mreže. Prizori sirijskih izbjeglica i onoga što se dešava na ulicama Gaze su zastrašujući. Veliki broj tih prizora do nas dolazi putem Twittera i Facebooka. Američki novinar David Carr nedavno je u članku, objavljenom u New York Timesu, napisao:"Geopolitika i sveprisutnost socijalnih medija su svijet učinile malim i naizgled krvavim mjestom."

Perlo-Freeman razvoj socijalnih medija u odnosu na oružane sukobe doživljava prije svega kao demokratizaciju: "To znači da ćemo dobiti mnogo više informacija od ljudi sa lica mjesta i tako steći mnogo širu predodžbu o onome što se događa od one iz vremena kada su dominirale vijesti samo velikih medijskih kuća. U slučaju Gaze, Izrael se našao u mnogo težem položaju na međunarodnom planu nego što je to bilo u slučaju operacije "Topljeno olovo" prije šest godina. Sada se prizori o stradanjima u Gazi pojavljuju takoreći uživo na Twitteru."

Mnogobrojne mogućnosti propagande

Nefiltrirana priroda informacija u socijalnim mrežama je ujedno i prokletstvo i blagoslov. Naime, čim se forografije pojave na internetu, one takoreći odmah bivaju instrumentalizovane. To se posljednji put dogodilo sa izraelskim ženama-vojnicima, koje su se, tokom jedne vojne vježbe, međusobno šminkale kao da su ranjene. Fotografije su izvađene iz konteksta i pojavile su se na Twitteru pod naslovom "Ovako nas Izrael dovodi u zabludu". List "Süddeutsche Zeitung" ulazi u srž problema: "Svakoj informaciji se vjeruje sve dok se ona uklapa i sliku o neprijatelju." Socijalni mediji će tako i sami postati ratno poprište.

Sam Perlo-Freeman

Sam Perlo-Freeman

Posebno u dva slučaja iz sukoba na Bliskom istoku i u Ukrajini obje strane u konfliktu se bore za prevlast u internetu. I kao i obično, u ratu prva strada istina. Sam Perlo-Freeman kaže:"Čitaoci trebaju kod tih informacija biti veoma oprezni i tražiti mogućnost za provjeru njihove vjerodostojnosti." Usljed ubrzane produkcije fotografija i istovremenog pojednostavljivanja jako kompleksnih konteksta dolazi do zaoštravanja konflikata izvan ratnih zona. U slučaju Izraela i Gaze nije samo na frontovima zaraćenih strana postalo gušće, to se dogodilo i među njihovim pristalicama. U Njemačkoj i Francuskoj prilikom protestnih okupljanja je došlo do antiizraelskih i antisemitskih demonstracija i nereda.

Dodatni učinak poplave fotografija u izvještajima je to što prijeti mogućnost da sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku potisnu dugotrajne konflikte u Maliju, Nigeriji, Kongu ili Sudana, te da oni u medijima postanu beznačajni. Pobjeđuje li na koncu onaj ko je najaktivnihji na Twitteru?

Kritika diplomatije

Raskorak između u svakom trenutku dostupnih prizora iz ratova i diplomatskih krugova, koji nastoje pronaći mirovno rješenje za sukobe, je ogroman. To dovodi do frustracija. U komentarima i na uličnim protestima ljudi daju oduška svom bijesu zbog nedjelotvornosti međunarodne zajednice. Ona djeluje nemoćno u konfliktima na Bliskom istoku, ratu u Siriji i u Ukrajini. U intervjuu za njemački radio "Deutschlanfunk" je političar iz stranke Zelenih i stručnjak za ljudska prava Tom Koenigs nedavno bio prisiljen braniti Ujedinjene nacije. To je "međunarodna organizacija koja se bez predumišljaja zalaže za zaštitu civila. To je važno i nužno", rekao je Koenigs.

Tom Koenigs

Tom Koenigs

Sam Perlo-Freeman ga je podržao u toj procjeni. On je istakao da samo jedan pogled u svijet pokazuje da se čak i na najtežim frontovima može naći diplomatsko rješenje. "Tokom vladavine predsjednika Busha i tokom rata protiv terorizma došlo je do udaljavanja od diplomatskih rješenja za oružane sukobe. U posljednje vrijeme su diplomatska rješenja ponovo u modi. Kolumbijska vlada aktivno vodi mirovne pregovore sa FARC-om, Turska nastoji oprezno da pregovara sa Radničkom partijom Kurdistana (PKK), a na Bliskom istoku SAD i Iran poduzimaju ozbiljne diplomatske napore.To u toj formi nije postojalo od Islamske revolucije 1979. godine, kaže Sam Perlo-Freeman i dodaje: "Diplomatija ni izdaleka nije iscrpljena. Njoj samo nije pošlo za rukom da dovede pod kontrolu niz konflikata koji su nastali kao posljedica arapskog proljeća. Kada je u pitanju istočna Ukrajina postoje velike napetosti, pa ipak Rusija i Zapad i dalje održavaju snažne diplomatske odnose i veze. Ne mislim da nam prijeti novi hladni rat".

Možda je klasična diplomatija, upravo u vrijeme Facebooka i Twittera, važnija nego ikada. Kompleksnost jednog rata ne može se opisati u 140 znakova, koliko ih se može napisati u objavi na Twitter-u.

Preporuka redakcije