1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Rat ili mir u izbornim kutijama

Ove nedjelje (26.10.) Ukrajinci biraju novi parlament. Obzirom na krizu s Rusijom, indirektno će birati između rata i mira. Ali i gospodarstvo je upropašteno i to su možda najteži dani od neovisnosti.

Državno vodstvo se nada da će dobiti jasan mandat za nastavak prozapadne politike i sklapanje mira sa separatistima. Za 450 mjesta u parlamentu u ovoj zemlji koja je druga po veličini u čitavoj Europi se natječe se na tisuće kandidata iz 29 stranaka. Parlament je zadnjom reformom dobio znatno veće ovlasti. Za vrijeme vladavine svrgnutog proruskog predsjednika Viktora Janukoviča zastupnici nisu mogli birati novog premijera i njegove ministre.

Novi predsjednik Petro Porošenko u kolovozu je raspustio parlament jer nije imao pouzdanu većinu za stabilnu vladavinu. Prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja njegov bi umjereni blok trebao dobiti najviše glasova na izborima, no neće imati većinu potrebnu za donošenje odluka. To znači da bi Porošenko bio ovisan o partnerskoj stranci. No sve druge stranke se zalažu za još oštriju politiku prema Rusiji, pa bi to otežalo diplomatsko djelovanje šefa države.

Porošenko, ali i još netko...

Porošenko želi uvjeriti 36,5 milijuna birača da samo njegov sporni mirovni plan može spriječiti raspad zemlje. Sporazum koji je u rujnu sklopio s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom trebao bi zajamčiti trajnu obustavu paljbe sa separatistima i potaknuti gospodarski polet. Jer, Ukrajina je godinu dana nakon revolucije u lošem stanju. S poluotokom Krimom i područjima na istoku zemlje, koja su bogata ugljenom, izgubila je nadzor nad važnim dijelovima svog teritorija, a sukobi su uplašili i strane ulagače.

U područjima koja su pod kontrolom separatista neće biti održani izbori. Umjesto toga, pobunjenici žele održati vlastite izbore 2. studenoga. Porošenkovi kritičari se boje da će ovaj bogataš velikim ustupcima kupiti pristanak separatista za njegov plan i na kraju izgubiti u borbi za vlast s Moskvom. Od tog straha u predizbornoj kampanji profitiraju militantni protivnici Rusije kao što je Nacionalistička stranka populista Olega Liaška, koja bi mogla biti druga stranka po broju glasova.

Iza njih stoji novoosnovani Narodni front trenutnog premijera Arsenija Jazenjuka i Domovinska stranka bivše premijerke Julije Timošenko. Janukovičeva bivša Stranka regija bojkotira ove izbore, a komunisti naklonjeni Rusiji vjerojatno neće uspjeti prijeći izborni prag od 5%.

Ugodni i manje ugodni partneri

Za Porošenka bi najkomotniji bio savez sa Narodnim frontom Jazenjuka, jer su oboje spremni na kompromise. Ali ako trenutni premijer koji zagovara bolne gospodarske reforme i mjere štednje loše prođe na ovim izborima, Porošenko će onda ipak morati u savez sa Liaškom ili sa njegovom protivnicom, Timošenkom. Ali povratak političarke koja je poznata kao otvorena protivnica Putina bi mogla uvelike otežati bilo kakav dogovor sa Rusijom.

Dok se nacionalna manjina ruskog govornog područja itekako nada boljim vezama sa Kremljem, u prosjeku čitave populacije to izgleda sasvim drugačije: "Po prvi put nakon neovisnosti prije 23 godina se formirala većina koja zagovara proeuropski kurs", tvrdi Vadim Karasjov iz Instituta za globalne strategije u Kijevu.

A to sa sobom nosi i posljedice, kako ukazuje politolog Volodimir Fesenko: "Apsolutna većina političkih stranaka i kandidata se trudi sakriti svoje simpatije za Rusiju." Ali to je i logično, jer temeljno pitanje ovih izbora je izbor između rata i mira, tvrdi politolog.

Preporuka redakcije