1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Rat bi ujedno značio i podjelu Ukrajine

Glavna tema o kojoj pišu novine u Njemačkoj je zaoštravanje odnosa između Rusije i Ukrajine oko poluotoka Krim. Ne smije se dozvoliti eskalacija sukoba i diplomatija mora uraditi sve da se dođe do rješenja krize.

Naslovnice i kolumne njemačkih medija danas (03.03.) su rezervisane za Ukrajinu. Iz naslova i tekstova se da primjetiti velika zabrinutost za dalji razvoj događaja oko budućnosti poluotoka Krim, a mogu se pročitati i brojne procjene i prijedlozi mogućih rješenja krize.

Kolumnist „Frankfurter Algemeine Zeitunga“ o situaciji na Krimu piše:

"Ono što se događa na istoku Ukrajine mogao bi biti uvod u raspad, odnosno podjelu zemlje. To je sada, nakon neuspjelog pokušaja zadržavanja Janukoviča na vlasti, u žiži interesa Moskve. Ruski predsjednik Vladimir Putin, zahvaljujući jednoglasnoj odluci parlamenta, sada ima odriješene ruke za vojnu intervenciju u Ukrajini. Moskva tvrdi da su usljed ishoda revolucije u Ukrajini ugroženi ruski građani. To je besmisleno i ne može biti nikakav argumernt. Rusija jednostavno ne može dozvoliti da prozapadno orjentisana vlada u Kijevu ima zadnju riječ i mogućnost osporavanja ruskih beneficija na poluotoku Krimu“, piše u „Frankfurter Algemeine Zeitungu“.

Putin po svaku cijenu želi spriječiti okretanje Ukrajine ka Zapadu, EU i NATO-u o čemu svjedoče i prizori sa jučerašnjih antiruskih demonstracija u Kijevu

Putin po svaku cijenu želi spriječiti okretanje Ukrajine ka Zapadu, EU i NATO-u o čemu svjedoče i prizori sa jučerašnjih antiruskih demonstracija u Kijevu

Rusija po svaku cijenu želi zadržati svoje pozicije

„Die Brauenschweiger Zeitung“ kritikuje Putinove planove:

"Pod izgovorom da štiti sunarodnjake na Krimu, Putin, bez obzira da li će većina Ukrajinaca drugačije odlučiti, želi spriječiti Kijev da se orjentiše ka Zapadu i samim tim priključi EU i NATO-u. Putinov signal je jasan: Rusija neće dozvoliti da ostane bez sopstvenog dvorišta.“

"U Ukrajini nije riječ o unutrašnoj borbi za vlast nad zemljom, tu se već dugo radi o novom i nasilnom uspostavaljanju i očuvanju starih ruskih interesnih područja", piše bonski „General Anzeiger“ i nastavlja: "Putin napada Krim kako bi ostvario svoj naum, a ostatak svijeta sve to iznenađeno i bespomoćno posmatra. Naime, za smirivanje krize ne postoji rješenje, ali ni strategija, kako u Vašingtonu, tako ni u Briselu i Berlinu.“

Posezanje za oružjem bi, kako pišu njemački kolumnisti, bilo uvod u rat, raspad i podjelu Ukrajine

Posezanje za oružjem bi, kako pišu njemački kolumnisti, bilo uvod u rat, raspad i podjelu Ukrajine

Diplomatijom protiv rata

„Kijev bi mogao preboliti gubitak Krima, koji je tek 1954. pripao Ukrajini“, navodi se u „Augsburger Zeitungu“ i dodaje: "Međutim, mobilizacija rezervista od strane nove vlade u Kijevu stvara dojam ratnog stanja. To bi bila najgluplja moguća opcija u ovom trenutku. Uzimanjem oružja se ništa ne može dobiti. Time bi se samo razjedinile etničke zajednice u ovoj zemlji, a samim tim bi došlo u pitanje jedinstvo i cjelovitost Ukrajine. Bilo bi bolje sjesti za pregovarački sto i Krimu ponuditi što je moguće veću autonomiju", zaključuje se u kolumni „Augsburger Zeitunga“.

"U suprotstavljanju Rusiji se u diplomatskim krugovima mora uvesti vanredno stanje. Svaki razgovor bi se trebao ticati rješenja situacije na Krimu. Planirani samit skupine G-8 u junu u Sočiju je nezamisliv. Pri tome se ne želi impresionirati Putin, već se želi izbjeći privid normaliteta. Ne smije se dopustiti kalkulacija Kremlja u kojoj će se Zapad samo neko vrijeme uznemiriti, a potom smiriti. Na taj način više niko izvan granica NATO-a u Istočnoj Evropi i Centralnoj Aziji ne bi mogao biti siguran od Putina“, piše „Süddeutsche Zeitung“.

„Frankfurter Rundschau" šansu za diplomatsko rješenje vidi i u za danas (03.03.) zakazanom susretu šefova diplomatije zemalja članica EU: "Poziv ruskom ministru Sergeju Lavrovu da prisustvuje ovom okupljanju kao gost je svakako znak ljubaznosti i samouvjerenosti. Moskva, Kijev, Brisel i Vašington bi zajedno mogli raditi na pronalasku rješenja za Krim. To bi u svakom slučaju za Ukrajinu, ali i za istočno-zapadnu diplomatiju, bila velika pobjeda.“

Autor: Faruk Šabanović

Odgovorna urednica: Belma Šestić