1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kiosk

Raste stopa nepismenosti Roma

Sve lošija situacija Roma u jugoistočnoj Europi, kao i sve veći postotak neobrazovanih Roma, posebice u Bugarskoj, je - pored albanskih gastarbajtera u Grčkoj, jedna od tema, o kojoj piše tisak na njemačkom jeziku.

"Obrazovanje, obrazovanje, obrazovanje?", naslove je članka u Frankfurter Allgemeine Zeitungu (FAZ), u kojemu se autor osvrće na lošu obrazovnu situaciju Roma u jugoistočnoj Europi, navodeći kao primjer Bugarsku, u kojoj je sve veći broj nepismenih Roma. "Misao da se mizerija Roma u jugoistočnoj Europi može riješiti isključivo redovitim pohađanjem škole njihove djece, je shvatljiva - ali pogrešna", piše FAZ.

Pojašnjavajući da je za vrijeme socijalizma u toj današnjoj EU članici država - doduše spornim diktatorskim metodama, ali ipak - situaciju Roma znatno poboljšala i uložila truda da obrazuje i opismeni Rome, situacija se danas promijenila na gore: "Među Romima je u divljim devedesetim godinama odrasla jedna 'izgubljena generacija', koja će izgubljena leći i u grob. Oko 40 posto radnih mjesta je tada propalo, što je Rome pogodilo 100 posto. O obrazovanju Roma se država više nije brinula. Prema podacima iz popisa stanovništva 1992. je 11,2 posto Roma bilo nepismeno. 2001. ih je nepismeno bilo već 15,2 posto. Nepismenost se vratila poput neke bolesti, koja je važila kao istrijebljena."

Romska djeca u školskim klupava u Vidinu

Sve rjeđa slika u Bugarskoj - romska djeca u školskim klupava u Vidinu

S tim u svezi FAZ napominje da Romi ni na tržištu rada nemaju šanse: "Prije dvije godine je, prema navodima bugarskog instituta za statistiku, samo oko 19 posto odraslih Roma imalo posao, a manje od polovice toga postotka je bilo u trajnom radnom odnosu. Većina ih je bila dnevničari, sezonski radnici ili ilegalno uposleni bez regularnih radnih ugovora. Brz izlazak iz začaranog kruga ne-obrazovanja i siromaštva nije izgledan. Generacija, koja je odrasla u devedesetima, sada ima vlastitu djecu, kojoj svoj manjak obrazovanja i izolaciju nasljeđuje. Problem se zaoštrava time što je među najsiromašnijim Romima stopa nepismenosti kod žena još veća nego kod muškaraca. A to se opet odražava na djecu tih žena."

Jedan hotel na Kosovu - mjesto susreta Srba, Albanaca i Roma

Da je obrazovanje ključ uspjeha, prenosi i Neue Zürcher Zeitung (NZZ) u svome članku o Romima na Kosovu. NZZ se osvrće na također lošu situaciju u kojoj se kosovski Romi nalaze, ali i na činjenicu da su se upravo Romi na Kosovu našli između dvije vatre, jer neki Romi govore srpski, dok drugi govore albanski, pa ih se tako svrstava u određene koševe. Taj švicarski list međutim navodi i da je rad nevladinog sektora, kojega uglavnom vode stranci, urodio plodom po pitanju obrazovanja Roma, te da "jedna petina romske djece školskog uzrasta redovito pohađa školsku nastavu, što je u regionalnoj usporedbi značajno."

Romska djeca u Leposaviću

Za razliku od bugarskih, romsku djecu na Kosovu se potiče da pohađaju škollu

Dalje, kao istaknuti primjer zalaganja za radna mjesta za Rome, NZZ navodi da je, naime, jedan Švicarac nadomak Prištine - točnije u srpskoj općini Gračanica - došao na ideju da otvori jedan hotel, u kojemu zapošljava kako Albance, tako i Srbe, ali i Rome. Iako su Andreasu Wormseru njegovi partneri govorili da se kani toga nauma te da bi jedan "romski hotel" bio loš za imidž, nakon prepreka, na koje je naišao kroz brojne instance, stigla su odobrenja. I nakon jedne godine gradnje, hotel je otvorio svoja vrata. "Njegov hotel može i treba pridonijeti normaliziranju stanja na Kosovu, kaže Wormser. A privremene izložbe domaćih umjetnika u hotelskom restoranu privlače albanske posjetitelje, koji nikad prije nisu bili u toj srpskoj enklavi", navodi NZZ.

Kad Grci počnu raditi poslove albanskih gastarbajtera...

Süddeutsche Zeitung (SZ) u svome izdanju od utorka (7.1.) donosi priču o tome kako se kriza u Grčkoj odražava na brojne gastarbajtere iz Albanije. "Za siromašne stanovnike te balkanske države je susjed Grčka dugo vremena bila obećana zemlja. Bilo je dobro plaćenog posla. U proteklih pet godina je sve drukčije. Grci preuzimaju poslove njihovih gastarbajtera, koji više jedva da mogu prebaciti novac u domovinu. Mnogi se vraćaju", opisuje ukratko situaciju SZ.

List dalje pojašnjava: "Nakon što je početkom 90-ih propao komunizam iz kamenog doba, kakvog ga je izgradio diktator Enver Hodža, prema navodima Svjetske banke je gotovo 1,45 Albanaca odselilo u inozemstvo. Kod samo oko tri milijuna Albanaca je to bio jedan od najvećih iseljeničkih valova na svijetu, i nadaleko najveći u Europi, obzirom na broj stanovnika. Pored Italije su prije svega gradilišta u Ateni ili Solunu, restorani ili hoteli na grčkoj obali ili na grčkim otocima, pružali višestruko veće plaće nego kod kuće. 2010. je, prema navodima Svjetske banke, živjelo gotovo 677.000 Albanaca u Grčkoj. No, koliko god su Albanci profitirali od grčkog booma, toliko žestoko ih je pogodila kriza, koja traje evo već pet godina."

Građevinski radnici na gradilištu

Prije krize su albanski "bauštelci" bili dobrodošli, sada se brojni od njih u nedostatku posla u Grčkoj vraćaju u Albaniju

S tim u svezi SZ navodi da su se brojni Albanci već vratili s dugogodišnjem privremenog rada u Grčkoj i Italiji te da se do ljeta 2012. godine, prema navodima Gentiana Elezija, znanstvenika iz Tirane, oko 180.000 Albanaca vratilo iz Grčke. "Kao što je kriza obuzela Grčku i Italiju, tako su se smanjili i transferi novca, što je na stotine tisuća Albanaca držalo iznad granice siromaštva. Prema podacima Svjetske banke, transferi novca iz inozemstva, koji su 2008. još iznosili 1,1 milijardu eura, do kraja 2012. su opali za jednu trećinu na oko 779 milijuna eura. A oni bi još drastičnije opali da Albanci nisu ugasili svoje račune prije svega u grčkim bankama i svoju ušteđevinu prenijeli u domovinu", piše SZ.

Autorica: Marina Martinović

Odgovorna urednica: Zorica Ilić