Raste ruski uticaj u Uzbekistanu

Riječ je o okruglom rođendanu kojeg će Uzbekistan proslaviti u četvrtak. Prije 25 godina ova centralnoazijska republika se odvojila od Sovjetskog saveza. Predsjednik Islam Karimov bi ipak ovaj put mogao propustiti proslavu Dana nezavisnosti. On je bolestan i nalazi se na bolničkom liječenju, navedeno je u šturom vladinom saopćenju za javnost u nedjelju. O kakvoj bolesti je riječ za sada nije spomenuto. Neki inozemni mediji izvještavaju o tome da je predsjednik navodno u nedjelju pretrpio moždani udar. U ponedjeljak je to potvrdila njegova mlađa kćer, Lola Karimova-Tiljajeva. Ona je na jednoj društvenoj mreži napisala da je njen otac imao izljev krvi u mozak i da se nalazi na intenzivnoj njezi. Njegovo stanje je ipak stabilno, napisala je kćer.

U zemlji kao što je Uzbekistan uobičajeno je da izrazito malo informacija o zdravstvenom stanju 78-godišnjeg državnika dospijeva u javnost. Zvanična potvrda bolničkog liječanja je zbog toga neuobičajena i znak da je stanje ozbiljno, vjeruju promatrači. Promatrači također smatraju da ovoj muslimanskoj zemlji, bogatoj sirovinama, predstoje promjene.

"Tipični autokrata"

Karimov vlada zemljom od 1989. godine. Tada je još bio šef Komunističke partije. On je do sada jedini predsjednik od proglašenja nezavisnosti. Posljednji put je ponovo izabran na funkciju predsjednika u martu 2015. godine osvojivši više od 90 posto glasova. Međunarodni promatrači izbora su kritizirali proces održavanja izbora navodeći da nije bilo stvarne izborne utrke. "On je tipični autokrata na postsovjetskom prostoru", tako ga je opisao Uwe Halbach iz berlinske Fondacije za nauku i politiku. Ne postoji protuteža, nema kontrolne instance, nema opozicije, kaže Halbach. Uzbekistan je, kaže on, zemlja u kojoj je predsjednička vladavina još više izražena nego i u Rusiji.

Pri tome je pitanje mogućeg nasljednika potpuno otvoreno, a eksperti poput Halbacha upozoravaju na moguće "unutarpolitičke turbulencije". Pri tome je važno da li će ovo pitanje ostati "potpuno neregulirano" ili ipak postoji pravilo koje nije vidljivo za javnost. U nekim, prije svega inozemnim medijima se špekulira o tome kakve bi konsekvence mogla imati Karimova bolest.

Ukoliko on više ne bude mogao obnašati funkciju predsjednika, Halbach ne vjeruje da bi u svakom slučaju došlo do formiranja dinastijske vladavine kao u slučaju Azerbejdžana. Najstarija predsjednikova kćer, Gulnara, je pala u nemilost zbog navodnih spornih aktivnosti u privredi i navodnih nastojanja za obnašanjem vlasti i zbog svega je u zemlji neomiljena. U slučaju nužde mogao bi prije biti imenovan nasljednik iz kruga bliskog uzbekistanskom predsjedniku, vjeruje berlinski ekspert i navodi aktualnog premijera Šavkata Mirsijevca kao kandidata sa najviše šansi.

Rusija i Kina kao najjači akteri

Od proglašenja nezavisnosti od Sovjetskog saveza Uzbekistan pod vodstvom Karimova vodi prevrtljivu politiku između Istoka i Zapada - kao i brojne druge bivše sovjetske republike. "Karimov je u vanjskoj politici prakticirao neutralnost", kaže Halbach. On kaže da je to bilo i prema regionalnim organizacijama koje predvodi Rusija. Tako je Uzbekistan 2012. godine napustio Organizaciju o zajedničkoj bezbjednosti. Moskvi nije pošlo za rukom da ovu zemlju privuče u Europazijsku ekonomsku uniju.

Ruski utjecaj je u posljednje vrijeme ipak postao jači, ocjenuju promatrači. Karimov je u aprilu otputovao u Moskvu gdje se susreo sa Putinom. Uzbekistan je i dalje član Šangajske organizacije za suradnju kojom trenutno predsjedava i čiji samit je održan u junu upravo u glavnom gradu Uzbekistana Taškentu. U ovom savezu glavnu riječ vode Rusija i Kina. Obje zemlje su trenutno u Uzbekistanu vjerojatno najjači inozemni akteri, smatra Halbach. Karimov je u junu otvorio željezničku prugu koja polazi iz centra Uzbekistana i vodi u strateški važnu Fergansku dolinu, a koja je sagrađena uz pomoć kineskih preduzeća.

Panzirna američka vozila za borbu protiv terora

Zapad s druge strane, kako se čini, ima manje interesa u regionu. Tako je Njemačka 2015. godine završila korištenje zračne baze Terme, koja je godinama služila za opskrbu trupa u susjednom Afganistanu. SAD su svoju zvaničnu vojnu prisutnost u Uzbekistanu okončale još prije oko deset godina. Povod su bili nemiri 2005. godine u gradu Andišan. Tada je u vladinom gušenju protesta život izgubilo više od 180 ljudi.

Ipak Vašington očito nije želio skroz izgubiti svoj utjecaj. Prošle godine su SAD Uzbekistanu isporučile više od 300 pancirnih vozila koja bi trebala biti korištena u borbi protiv terorizma. "Islamski pokret Uzbekistana" se naime zakleo na vjernost terorističkoj miliciji "Islamska država" i djeluje u Afganistanu. Jedan od ciljeva "Islamskog pokreta Uzbekistana" je državni udar u zemlji. Halbach procjenjuje da je utjecaj islamista ipak mali. Karimov ih je uglavnom ukinuo, smatra Halbach.