1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Rast privrede ugrožava klimu

UN-ovo Vijeće eksperata za klimu danas objavljuje drugi dio svog izvještaja o promjeni klime na planeti. Posljedice ovih promjena, o kojima se u izvještaju govori, izgledaju apokaliptično: nivo mora će narasti, oluje i suše će uništavati sjetvu, velike vrućine izazivati smrt ljudi. Komentar Andreasa Beckera.

Planeta ugrožena djelovanjem čovječanstva

Planeta ugrožena djelovanjem čovječanstva

Trenutak za objavljivanje mišljenja eksperata je dobar, jer je još uvijek prisutna pažnja javnosti izazvana prvim dijelom ovog izvještaja, objavljenog u februaru mjesecu. Eksperti su tada odbacili sve tvrdnje kako nema nikakve promjene klime: efekat staklene bašte je realna pojava, krivicu za to snosi čovječanstvo. U drugom dijelu izvještaja eksperti iznose posljedice tih promjena: talasi vrućina, poplave, oluje, šumski požari i suše. Vidljivo je da su ove prirodne katastrofe neizbježne, te da se one promjenom kursa čovječanstva mogu samo ublažiti, ali ne i izbjeći.

Ovaj zaključak ipak ne predstavlja neku novost. Ono što je novo jeste interes javnog mnijenja. Najkasnije u junu mjesecu, na susretu grupe zemalja G8 u Njemačkoj, će se vidjeti da li je politika spremna da izvuče pouke iz spomenutog izvještaja. To znači, prije svega, da li je politika spremna da radi na smanjenju izbacivanja štetnih gasova u atmosferu.

Njemačka, koja za sebe smatra da čini dosta toga na planu ekologije, stoji pred dlemom: ukoliko ova država odista ugasi nuklearne elektrane, teško će dostići planirane ciljeve po pitanju smanjenja izbacivanja ugljendioksida u atmosferu. Atomska energija nije ekološka, ali u najmanju ruku ne opterećuje klimu na planeti. Problem atomskog otpada je, čini se, lakše rješiv nego hitan problem promjene klime.

Još jedna mogućnost jeste korištenje obnovljivih izvora energije kao što su sunce, vjetar i voda. U Njemačkoj ovi izvori energije imaju relativno visok udio u ukupnoj proizvodnji. Ipak su protekle godine povećane količine ugljendioksida koji je ispušten u atmosferu, što je posljedica pojačanog zamaha privrede.

Tako na kraju pitanje zaštite klime ostaje pitanje ideološkog usmjerenja. Napori na zaštiti klime uvijek su bili orjentisani na efikasnije korištenje energije, nikada nisu pod znak pitanja dovodili toliko željeni privredni razvoj. Naravno da je besmisleno tražiti od Kine ili Indije da odustanu od toga da poboljšaju svoj standard. Diskusija pokazuje kako se nije dosegla tačka kada se kaže: sada je dosta. Kenneth Boulding, poznati privredni ekspert, je rekao: onaj ko vjeruje u beskonačan privredni rast na jednoj ograničenoj planeti, ili je lud ili je ekonomista. Upravo ovaj apsurd tretira i jedna studija Rimskog kluba. Naslov te studije glasi: Granice privrednog razvoja. Ona je objavljena prije čak 35 godina. U periodu nakon toga se promijenila samo klima.