1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Rast na francuski ili štednja na njemački način

Eurobondovi ili nacionalna politika izlaska iz dužničke krize? Ovo su pitanja, postavljena na samitu u Briselu, koji je protekao u sjeni spora oko uvođenja zajedničkih evropskih obveznica.

Više rasta, glasila je mantra francuskog predsjednika Fransoa Olanda, koju je ponovio i na samitu šefova država i vlada EU u Briselu. Njemačka kancelarka Angela Merkel suprotstavila mu se, ističući da su jačanje unutrašnjeg tržišta i nove strakturne reforme zapravo magična formula za izlazak iz dužničke krize. Tokom večere uz šparoge, ribu i mus o šokola šefovi država i vlada EU 6 sati su raspravljali o privrednom rastu. Bio je to prvi skup sa Olandom, koje je već sedam dana na funkciji francuskog predsjednika. Glavno pitanje je kako napraviti balans između kursa štednje i reformi s jedne i impulsa za privredni rast s druge strane, da se ne ulazi u bilo kakve sukobe.

"Nismo se sastali da bismo imali konfrontaciju. Mi samo govorimo jedni drugima šta mislimo, šta su dobri instrumenti, metode i inicijative kako bi dali podstreka ekonomiji. Evrobondovi su dio te diskusije. Krajem juna donijećemo odluku. No, momentalno je važno da kažemo ono što mislimo", kazao je francuski predsjednik Oland.

Kancelarkino odlučno "Ne!"

Dolaskom Olanda, sve je više šefova država i vlada u EU koji traže uvođenje eurobondova, zajedničkih evropskih obveznica. Među njima su i luksemburški premijer i šef eurozone Jean Claude Juncker ali i italijansaki premijer Mario Monti. Angela Merkel ostala je pri svom odlučnom "Ne!" eurobondovima, što je jasno i glasno ponovila i jučer u Briselu.

Brüssel Krisentreffen EU-Sondergipfel Griechenland

Jean-Claude Juncker i Angela Merkel

"Ukazujem na zakonsku osnovu. Sporazumi zabranjuju uzajamno preuzimanje odgovornosti, u šta po našem mišljenju spadaju eurobondovi. Vjerujem pored toga da oni nisu sredstvo kojim se može postići rast u eurozoni, jer slične kamatne stope, koje smo imali godinama, dovele su do velikih poremećaja."

Kancelarka se pribojava da će se pritisak na zadužene zemlje smanjiti i da će Njemačka dobrim dijelom morati preuzeti odgovornost za njihove dugove. Švedski premijer Fredrik Reinfeld podržao je njemačku kancelarku.

"Skeptičan sam u pogledu eurobondova jer oni stvaraju okruženje u kojem se primjerno ponašanje kažnjava a oni koji moraju da zavrnu rukave dobijaju olakšice. Mislim da euroobveznice šalju pogrešan signal."

Jučer u Briselu je predsjednik Evropske komisije poslao nedvosmislen i ohrabrujući signal Grčkoj: "Želimo da Grčka ostane u eurozoni. Podržavamo Grčku i naravno očekujemo da se pridržava dogovorenog", kazao je Žoze Manuel Barozo.

Autor: Christoph hasselbach / Jasmina Rose

Odgovorni urednik: Svetozar Savić