1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Rasna diskriminacija širom Evrope

23. april 2009

Diskriminacija, rasizam i ksenofobija i dalje su u velikoj mjeri prisutni u zemljama članicama EU. Čak 37 procenata imigranata i pripadnika manjinskih zajednica izloženo je etničkoj diskriminaciji.

https://p.dw.com/p/Hc9f
Romska porodica
Romi su u Evropi najizloženiji rasnoj diskriminaciji.Foto: Mirsad Camdzic

Agencija EU za fundamentalna prava sprovela je istraživanje o prisutnosti rasne diskriminacije u zemljama članicama Unije. Istraživanje je obuhvatilo 23.500 imigranata i pripadnika manjinskih etničkih grupa širom Evrope, a rezultati pokazuju da je rasizam mnogo više prisutan u EU nego što to pokazuju zvanični podaci. Direktor Agencije za fundamentalna prava, Morten Kjaerum iznosi to u ciframa.

“Više od jedne trećine imigranata i pripadnika etničkih grupa, njih čak 37 procenata, kaže da je u poslednjih 12 meseci lično doživelo diskriminaciju. 12 procenata smatra da je to bilo na rasnoj osnovi, dok ih je 4 odsto bilo izloženo i fizičkom napadu na rasnoj osnovi.”

Zlostavljani uglavnom ćute

Više od polovine ispitanika smatra da je rasizam široko rasprostranjen unutar EU. Tako se čak 94 procenta imigranata iz Severne Afrike oseća podređeno u Italiji, Brazilci se isto osećaju u najvećem broju u Portugalu, dok oni koji dolaze iz Centralne i Istočne Evrope smatraju da je najučestalije loše ponašanje prema njima u Velikoj Britaniji. Ipak, istraživanje pokazuje da su Romi, kojih ima oko 12 miliona širom Evrope, najizloženiji rasnoj diskriminaciji.

Imigranti isped autobusa.
Imigranti iz Sjeverne Afrike se u Italiji osjećaju podređeno.Foto: DW/ Petersmann

“Čak 87 procenta ljudi koji dolaze iz zemalja nekadašnje Jugoslavije kažu da su bili izloženi diskriminaciji u bankarskom, ugostiteljskom sektoru i sličnim privatno-uslužnim oblastima u EU. Najveći broj njih to nikada nije prijavilo. To je još jedan od problema - najveći broj svih ispada na etničkoj osnovi nikada i ne bude prijavljen, jer više od polovine ispitanika smatra da to ne bi imalo nikakve koristi, odnosno da ne bi ništa promenilo”, kaže Joana Gudi, iz Agencije za fundamentalna prava.

Žrtve diskriminacije u velikom broju smatraju da su ovakvi napadi uobičajna pojava, a njih čak 80 procenata ni ne zna kome bi mogli da se obrate za pomoć. Evropska Agencija za fundamentalan prava tvrdi da je upravo ovo pokazatelj kako lošeg sistema informisanosti, tako i neefikasnosti nadležnih institucija EU.

Autor: Marina Maksimović

Odg. urednica: Belma Fazlagić-Šestić