1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Raskošni vjerski spektakl u vrijeme gospodarske krize

Najnoviji dolazak jednog pape u Hrvatsku ovaj put je popraćen većim kontroverzama nego prilikom prethodna tri posjeta. Uz još uvijek prisutno oduševljenje sve je više i kritičkih pitanja uglavnom vezanih uz troškove.

Papa Benedikt XVI prvi put dolazi u Hrvatsku

Papa Benedikt XVI prvi put dolazi u Hrvatsku

Iako poluslužbene informacije kazuju kako će se na papin dolazak u Zagreb potrošiti 14 milijuna državnih kuna, mediji, temeljeno na iskustvima ostalih zemalja, procjenjuju da će ta svota biti i trostruko viša. Ni država, a ni Hrvatska biskupska konferencija (HBK) ne žele reći o kolikom se novcu radi, već poručuju da će korist od ovoga posjeta biti višestruko veća od samog ulaganja.

Nesumnjivo, papa je dobrodošao u Hrvatsku, ali po prvi puta poglavara Rimokatoličke crkve u Zagrebu dočekuju prosvjedi, a glasnije no ikada se propituje sekularnost države te trebaju li građani koji nisu vjernici plaćati dolazak Josepha Ratzingera. Razloge ovakvoj kritičnosti možemo pronaći u činjenici da hrvatsko gospodarstvo još uvijek tone u recesiji, ali i u poslovično lošem komuniciranju HBK-a s novinarima i javnošću.

Boris Stanojević

Boris Stanojević

Ne treba zanemariti ni razlike u karizmama sadašnjeg i bivšeg pape kao ni podatak da je uoči ovog, kako ga mnogi nazivaju, vjerskog spektakla HBK otvorila vrata novog zdanja koje se prostire na 11 tisuća kvadrata od kojih je svaki koštao 1500 eura. Biskupi će tako zasjedati u skupocjenim dvorima obloženim poludragim kamenom oniksom, dok istodobno Hrvatski zavod za zapošljavanje bilježi rekordne brojke nezaposlenih. To se izravno kosi s naukom Crkve, prevladavajući je stav u hrvatskoj javnosti.

Upitan papin utjecaj na Bruxelles

Dan uoči papinog dolaska nedaleko pozornice koja je izgrađena na središnjem zagrebačkom trgu, prosvjedovat će članovi i simpatizeri Udruge za zaštitu ljudskih prava „David“. Predsjednik Udruge Boris Stanojević kaže da ovakovog okupljanja ne bi bilo da dolazak Benedikta XVI. financira isključivo Katolička crkva. Kao bivšem katoliku mu je neprihvatljivo da se za ovaj događaj izdvaja novac iz već tanke javne blagajne koja se urušava pod teretom krize i loše gospodarske politike.

Iako su vladajući političari papin dolazak stavili u kontekst potpore integracije Hrvatske u Europsku uniju, Stanojević misli da u tome i nema previše smisla. Svoje uvjerenje obrazlaže činjenicom da Vatikan nije zemlja članica Unije, te da o Ratzingerovom utjecaju dovoljno govori podatak da u europski ustav nije ušla odredba o kršćanskim temeljima.

Tonči Gabrić

Tonči Gabrić

Udruga David i njeni istomišljenici ne žele izazivati nerede, već samo odaslati poruku. Upravo se zbog toga i neće okupljati za vrijeme samog papinog boravka u glavnome gradu. Stanojević tvrdi da interes za prosvjede postoji, iako ne zna procijeniti tko će sve prosvjedovati i koliko bi se prosvjednika moglo okupiti.

„Iako je izvana i deklarativno Hrvatska sekularna država, iznutra je situacija sasvim drugačija. Krenite od vrtića, škole, policije ili vojske. Sekularna država se ne ponaša na taj način“, objašnjava Stanojević. Privilegiranost Crkve vidi i u nalazima financijske revizije koja je utvrdila nepravilnosti u poslovanju Kaptola koji, po svemu sudeći, državni novac troši netransparentno, a pri tome i ne plaća porez.

Istodobno, misli predsjednik Udruge David, Crkva svoju ulogu u Hrvatskom društvu ispunjava samo deklarativno, dok na duhovnom planu ne čini gotovo ništa. Puno toga zamjera Crkvi, počevši s tamnim mrljama prošlosti, trenutnim nepoštivanjima različitosti, kao i nametnutoj pripadnosti toj vjerskoj zajednici koje se ne stječe voljnom odlukom, već krštenjem u dojenačkoj dobi.

Civilna udruga kao tajna organizacija?

No koliko je zapravo stav Udruge David relevantan u hrvatskom društvu vidjet će se tek po broju prosvjednika, budući da osim Stanojevića javnosti nije poznato ime niti jednog njenog drugog člana. Iako su se u medijima spominjale brojke od nekoliko desetaka članova pa sve do nekoliko stotina, zagovornici papinog dolaska podsjećaju na hrvatske zakone prema kojima su za osnivanje udruge dovoljni potpisi samo tri osobe.

Jelačićev trg uoči posjete pape

Jelačićev trg uoči posjete pape

Naš sugovornik bez obzira na ovakve pokušaje diskreditiranja ne želi govoriti o broju članova kao ni o izvorima financiranja rada udruge. Kaže, podupiratelji su brojni, no njihov identitet krije kako ne bi imali problema u svojim radnim i životnim sredinama.

Hrvatska puno troši na spektakle

Glavni urednik neovisnog i neprofitnog informativnog portala H-Alter Toni Gabrić podsjeća da Hrvatska i inače izdvaja velike količine novca na nepotrebne spektakle u koje uvrštava i dolazak pape Benedikta XVI.

Gabrić se ne slaže s tezom vladajućih i misli da papa ne može izravno utjecati na eurointegracijske procese. Smatra da bi bilo potrebno da sve razine društva, uključujući i civilno društvo, razviju kampanje koje će informirati građanstvo o ulasku zemlje u Europsku uniju kako bi svi bili upoznati s dobrim i lošim stranama članstva, razlozima ulaska, obvezama i demokratičnosti samoga postupka.

„Hoće li nam to reći papa? Ne vjerujem! Papa je lik koji ima karizmu među vjernicima i može ih eventualno uvjeriti da je EU dobra za njih. Pri tome ne mislim na racionalno uvjeravanje. Ako papa kaže da je Unija dobra, više će vjernika za to glasovati, ali to nije demokracija“, objašnjava Ratzingerov utjecaj Gabrić.

Najviše će profitirati vladajući

Drugi format - Ivan Pavao II prilikom posjete Hrvatskoj

Drugi format - Ivan Pavao II prilikom posjete Hrvatskoj

Za prosječnog hrvatskog građanina dolazak pape ovaj put stvarno nije važan, misli naš sugovornik i podsjeća na važnost dolaska Ivana Pavla II. 1994. godine. Karol Woytila je tada progovorio o nacionalizmu, a vlasti je jasno rekao ono što joj treba reći, sjeća se Gabrić uz pitanje kome su potrebna četiri dolaska poglavara Katoličke crkve u posljednjih 17 godina.

Promišlja da bi od svega mogla profitirati samo aktualna vlast koja si dolaskom Ratzingera priskrbljuje legitimitet u trenutku kada ima nisku podršku u javnosti. Ove su namjere možda najvidljivije iz javnog prebrojavanja oporbenih lidera koji su potvrdili dolazak na skup u HNK, točnije iz javnog prozivanja onih koji navodno neće doći.

„Postavlja se pitanje što hoće papa? Mislim da kao i svaki put do sada želi osnažiti hrvatsku verziju katoličanstva koje nije baš zrcalo onoga što bi katoličanstvu u 21. stoljeću trebalo biti“, kaže Gabrić.

Kaptol krši ugovorne obveze

Glavni urednik H-altera oštro upozorava da se Crkva sve više i očitije ponaša kao prosječni hrvatski tajkun. Pri tome misli na gradnju luksuznih građevina što, prema njemu, dokazuje da se crkvena vrhuška formira iz istoga društvenog sloja kao i nova ekonomsko-mafijaška elita. Uz to, iz crkvenih redova i dalje dolaze agresivne nacionalističke poruke, a Kaptol to tolerira i često podupire kroz svoje glasilo Glas Koncila.

To je u izravnoj kontradikciji s ugovorima sa Svetom Stolicom prema kojima Crkva za neke zaista vrijedne društvene angažmane od države dobiva sredstva i položaj. "Trebalo bi propitati može li država na temelju spomenutih ispada revidirati ugovore s Vatikanom", zaključuje Gabrić.

Komu dolazi papa?

Pripreme za papin dolazak u Hrvatskoj (arhivska fotografija)

Pripreme za papin dolazak u Hrvatskoj (arhivska fotografija)

U skupini 16 zaslužnih hrvatskih građana koji će se osobno susresti s Benediktom XVI. u zagrebačkom Hrvatskom narodnom kazalištu je i bivša HDZ-ova ministrica obrazovanja Ljilja Vokić, sadašnja ravnateljica VII. gimnazije u Zagrebu. Očekivano, njeni su stavovi dijametralno suprotni stavovima Gabrića i Stanojevića.

Naime, u javnosti doživljavana kao izuzetno konzervativna bivša političarka, profesorica Vokić rado priča o skorom susretu s Josephom Ratzingerom. Nije joj jasno zašto nekima smeta česti dolazak pape u Hrvatsku, budući da on, kako kaže, dolazi onima koji ga žele.

„Obzirom na popise stanovništva jasno je da većinu hrvatskoga puka čine katolici. Prema tome on dolazi svojim vjernicima, a ne onima koji ga ne vole“, tvrdi profesorica i napominje da je papa istinski čovjekoljubac.

Da je Hrvatska vjerska država, ne bi bilo pobačaja

Vokić objašnjava da Sveti Otac, baš poput blaženog Ivana Pavla II., podupire Hrvate pri ulasku u Europsku uniju te želi Hrvatsku vidjeti u društvu europskih naroda kamo ona pripada, ne samo po svojem geografskom položaju, već i po tradiciji i kršćanskim korijenima, iako oni nisu evidentirani u ustavu Europske unije.

Crkva, objašnjava bivša ministrica, priznaje sekularnost hrvatske države i nikada se ne miješa u zakone. Istodobno, ona ima pravo izreći svoje mišljenje, baš kao i nevladine udruge, kaže Vokić, i pita se zašto se nekima pravo izražavanja mišljenja oduzima dok se drugima isto daje. U izražavanju mišljenja pojedinca, udruga ili vjerske zajednice, Vokić ne vidi zadiranje u stvari države te odbacuje tezu naših sugovornika da Hrvatska, unatoč ustavu, nije sekularna država.

„Da je Crkva toliko utjecajna ne bi se Hrvatskoj nedjeljom radilo, a liječnici ne bi obavljali pobačaje. Tada bi se u Hrvatskoj provodili božji, a ne ljudski zakoni“, podsjeća profesorica.

I drugi državnici koštaju

Vokić ne vidi problem u tome da država snosi veliki dio troška dolaska pape, pa čak ni u kontekstu državnog sekularizma i činjenice da nisu svi građani vjernici. Upozorava da država troši i na dolaske visokih stranih političara, no tada nitko ne postavlja pitanje je li to potrebno i tko bi trebao „posegnuti u džep“. Sveti Otac dolazi Crkvi u Hrvatskoj, ali i državi Hrvatskoj, zaključuje Vokić s neskrivenim zadovoljstvom što će uskoro stati pred Benedikta XVI.

„Silno se radujem kao vjernica. Radujem se ozračju koje će zavladati Zagrebom i državom. Sjećam se da je to uvijek jedna posebna atmosfera. Uz sve to, iznimno me veseli što ću imati čast osobno komunicirati sa Svetim Ocem“, kaže profesorica Vokić.

Autor: Siniša Bogdanić

Odgovorni urednik: Mehmed Smajić

Preporuka redakcije