1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Evropa

Rasizam i aparthejd na bosansko-hercegovački način

Poslijeratna BiH se u infrastrukturnom smlisu razvila uz pomoć EU. Ali u organizaciji države i procesu evropskih integracija, BiH je u vrlo ozbiljnom zaostatku za ostalim zemaljama regiona. Šta su razlozi?

EU će pomoći Bosni i Hercegovini na putu ka Evropi, ali građani sami moraju odlučiti da li će tim putem krenuti i kojim tempom

EU će pomoći Bosni i Hercegovini na putu ka Evropi, ali građani sami moraju odlučiti da li će tim putem krenuti i kojim tempom

Postoje li izgledi da se zaostatak nadoknadi ili BiH srlja u još veće probleme i podjele?

Na ova i jos mnogo drugih vrućih pitanja o sadašnjosti i budućnosti Bosne i Hercegovine, odgovore smo potražili od jednog od najboljih stranih poznavala BiH, dr Marka Attile Hoarea, višeg naučnog istraživača na Kingston univerzitetu u Londonu.

Dr Attila Hoare: „Prvi problem je u tome što BiH nije prava država. Hrvatska, Makedonija, Srbija...sve su više funkcionirajuće država nego Bosna i Hercegovina. Čak i Kosovo ima veću šansu da bude jedinstvena država. BiH je tako skrojena i podijeljena da ne može da funkcionira kao normalna država, jer gotovo ni u čemu nema jedinstvene politike. Sve je podijeljeno između Bošnjaka, Srba i Hrvata - samim tim BiH ne može imati jedinstveni stav ni prema vanjskom svijetu. Sve dok se ne promijeni postojeći dejtonski sistem, BiH neće moći da funkcionira kao normalna država.

Evropska unija je preuzela starateljstvo nad BiH, ali ne želi igrati aktivnu ulogu u promjeni državnih struktura

Evropska unija je preuzela starateljstvo nad BiH, ali ne želi igrati aktivnu ulogu u promjeni državnih struktura

Deutsche Welle: Zašto se onda EU ponaša tako oportunistički, posmatrajući neefikasnost takve poludržave? Zašto nema konzistentnije politike i većeg angažmana EU ako joj je interes evropeizacija Bosne i Hercegovine i na kraju, prihvatanje svih tih zemalja pod okrilje euroatlantskog procesa?

Dr Attila Hoare: „Tako EU radi – ona je takođe među onima koji su priznali Dejtonski sporazm. Odustati od svega toga značilo bi da su odustali od sebe, svoje dosadašnje politike. EU nije naklonjena bilo kakvim potresima. Bez nekih novih velikih potresa unutar BiH, bez neke vrste unutrašnje revolucije, teško da bi uskoro moglo doći do promjene dejtonskog sistema. U sadašnjoj fazi zapuštenosti, dakle, promjene su moguće samo ako bi se građani u BiH sami dogovorilo i sami odlučili kako će to sadašnje stanje promijeniti. Političari to očigledno nisu u stanju“.

"Bosni i Hercegovini je potreban novi građanski pokret"

Deutsche Welle: Ali kao stručnjak za Bosnu, predviđate li da je takva evolucija ili revolucija uopšte moguća? Da li je moguć početak poštenog dijaloga o novom ustavu koji bi rezultat institucija BiH, njenih građana i parlamentarne vlasti?

Dr Attila Hoare: „Mislim da su promjene moguće. Bosni i Hercegovini je potreban neki potpuno novi građanski pokret, kao na Kipru gdje građani turske nacionalnosti, nakon trideset godina podjela, sada u sve većem broju zagovaraju ujedinjenje Kipra. Zašto se tako nešto ne bi moglo dogoditi i u BiH, jer su i bosanski Srbi tradicionalno živjeli u BiH, podržavali su je i njoj su realno pripadali i njoj danas pripadaju. Sve je moguće promijeniti i na bolje i na gore, zavisi samo ko i kako upravlja procesima. Definitivno mislim da je potrebno stvoriti potpuno novu vrstu građanskog pokreta koji bi sadašnje stanje počeo mijenjati u interesu budućnosti, ali taj građanski pokret ne bi smio biti oslonjen ni na jednu vrstu nacionalizma, već bi trebalo da bude utemeljen na principima građanske Bosne i Hercegovine kao zajedničke i jedinstvene domovine Srba, Hrvata, Mulsimana i drugih naroda koji tamo žive.“

Deutsche Welle: Ali ako bi ovakav sistem upravljanja i kontrole potrajao još godinama, zar je moguće očekivati izrastanje i osvješćenje nekih novih unutrašnjih građanskih snaga o kojima govorite, koje bi bile u stanju samoinicijativno mijenjati stvari nabolje?

OHR je uradio pozitivne stvari - najvažnije odluke se, međutim, ne mogu donositi odozgo

OHR je uradio pozitivne stvari - najvažnije odluke se, međutim, ne mogu donositi "odozgo"

Dr Attila Hoare: „Istina je! Sve dok OHR ili neka druga međunarodna institucija bude držala Bosnu i Hercegovinu pod kontrolom, teško je očekivati brzu promjenu svijesti o Bosni kao svojoj jedinoj domovini i samosvojnoj državi, jer će se i dalje očekivati da se stvari riješe odozgo. Ali, stvari se odozgo neće riješiti, iako ne treba zaboraviti da je OHR uradio i neke vrlo pozitivne stvari.“

"Treba ukinuti i kantone i entitete"

Deutsche Welle: Više je nego očigledno da je nekakvo redefinsanje BiH potrebno. Ovakva kakva je ne funkcionira, skupa je, podijeljena je...Šta bi trebalo uraditi kao interventnu mjeru?

Dr Attila Hoare: „Principijelno bi trebalo ukinuti sve kantone, a faktički bi trebalo ukinuti entitete, a zadržati ih kao administrativna područja sa internom granicom i zastavom, ali da glavna vlast bude na nivo države kako bi centralni parlament i predsjedništvo konačno imali dovoljno vlasti. Potrebno je takođe na državnom nivou uspostaviti najjače moguće garancije za ravnopravnost svih naroda.

Deutsche Welle: Ali dodatni, vrlo ozbiljan problem BiH je što je sve uspostavljeno na etnosu a ne na građanskom principu i demokratiji. Kako izaći iz toga?

Dr Attila Hoare: „Apsolutno! Etnički prinicp bi trebalo hitno ukinuti jer takva praksa ne postoji ni u jednoj demokratskoj državi. Neprihvatljivo je da samo Srbin može biti predsjednik Republike Srpske. To je ravno rasizmu i aparthejdu! To se mora hitno odbaciti i zaboraviti!

Audio i video zapisi na tu temu