1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

“Rak rana visokog obrazovanja”

23. juni 2013

Veća mobilnost studenata, bolji uslovi studiranja, više prakse, konkurentnost na domaćem i evropskom tržištu rada. To su najavljivani efekti Bolonjskog procesa, od kojih je za deset godina veoma malo ostvareno.

https://p.dw.com/p/18uZw
Foto: picture-alliance/dpa

“Umjesto želje za znanjem imamo borbu za zvanjem.” Ovako Bolonjski proces u BiH ukratko opisuje profesor pedagogije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu Mujo Slatina.

Mujo Slatina: Bitno je imati papir
Mujo Slatina: Nekima je važno samo da dobiju diplomuFoto: DW/A. Slavnic

Prošlo je deset godina od kako je Bosna i Hercegovina potpisala Bolonjsku deklaraciju i obavezala se da će ispuniti sve zahtjeve i norme koje ona podrazumijeva.

Mnogo je negativnih efekata od primjene Bolonjskog procesa u BiH, ističe Mujo Slatina. “Desila se velika dagradacija studiranja koje sada liči na loše srednjoškolsko učenje. To je najveća opasnost ove reforme, a upravo to nam se dešava.”

Slatina objašnjava da je “srednjoškolizacija” visokog obrazovanja boljka ovog procesa u cijeloj Evropi. “Tamo je kijavica a kod nas rak rana. Razvijene zemlje te nedostatke mogu kompenzovati većom mobilnosti i razmjenom znanja, mi ne možemo.”

S druge strane, iako to podrazumijeva, Bolonja nam nije donijela bolje biblioteke, laboratorije, kompjuterizaciju, itd., dodaje Slatina.

“Bolonjski haos”

Prema riječima Enesa Osmančevića, profesora Filozofskog fakulteta u Tuzli, nijedan fakultet u BiH nije akreditovan, odnosno nema sertifikat da je usklađen s bolonjskim principima visokog obrazovanja. Najviše su, kako kaže, oštećeni studenti. Akademske saradnje sa evropskim univerzitetima nema pa je mobilnost studenata i profesora skoro nemoguća, iako je ona sastavni element Bolonjskog procesa.

Enes Osmančević
Enes OsmančevićFoto: Enes Osmancevic

“Nastavni programi čak ni unutar BiH nisu ujednačeni. Ako bi moj student jedan semestar pohađao na nekom drugom fakultetu u BiH, pitanje je da li bi mu se to priznalo”.

Opisujući prednosti i mane reforme visokog obrazovanja, Osmančević kaže da se školovanjem po bolonjskim principima stiče minimalno i najoptimalnije znanje koje potrebno za obavljanje nekog posla.

“Odustalo se od širokog spektra znanja, uči se samo ono konkretno što će vam trebati. To su ključne zamjerke koje se često navode.”

Studenti nezadovoljni

Velike su razlike među fakultetima kada je riječ o primjeni Bolonjskog procesa. Većina je uvela ECTS (European Credit Transfer System) bodovanje i obrazovanje organizovala u tri ciklusa. Uz nove zahtjeve koje postavlja ovaj proces, od kojih se neki primjenjuju, ostali su i tragovi starog sistema.

I studenti u Njemačkoj su nezadovoljni Bolonjskom reformom (studentske demonstracije u Lajpcigu)
I studenti u Njemačkoj su nezadovoljni Bolonjskom reformom (studentske demonstracije u Lajpcigu)Foto: Sven Näbrich / DW

“Suština je valjda da gradivo bude podijeljeno na manje cjeline i da polažemo preko kolokvijuma. Za tri godine studija sam samo jedan ispit tako položila. Svaki profesor ima svoju ‘bolonju’ i radi kako hoće”, kaže Marina, studentica Filozofskog fakulteta u Banjaluci.

Studenti medicinskog fakulteta takođe nisu zadovoljni provođenjem Bolonjskog procesa. Tamara je na petoj godini studija stomatologije i kaže da rijetki profesori rade po novom sistemu.

“Gostujući profesori iz Srbije mnogo više uvažavaju Bolonjski prosec. Daju nam seminarske radove, ocjenjuju aktivnost tokom cijele godine, tako da na ispitu od svega toga zavisi i ocjena. Većina domaćih profesora, pogotovo oni stariji, rade isto kao prije 20 godina.”

“Lakše je položiti ispit, ali…“

Za razliku od prethodnih, student Građevinskog fakulteta u Banjaluci kaže da je njima omogućeno parcijalno polaganje ispita, ali nije oduševljen načinom na koji je organizovan studijski program. Smatra da je Bolonjski proces trebao donijeti više prakse i rada na terenu ali ističe da se to nije desilo.

Dejan se nadao da će Bolonja unijeti više prakse u učenje
Dejan se nadao da će Bolonja unijeti više prakse u učenjeFoto: DW/A. Slavnic

“Mislim da je sve ovo što se dešava štetno, jer smo rastrgani, ni tamo ni ovamo. Istina je da je lakše položiti ispit, jedan obiman predmet podijeljen je u tri manja. Mada lično mislim da je to samo rasipanje znanja i lakše se zaboravlja”, kaže Dejan, budući inžinjer geodezije.

Slično razmišlja Jelena, studentica Fakulteta političkih nauka. “Mislim da bih više znanja stekla da studiram po starom sistemu. Nemam kontinuitet, spremam kolokvijume iz potpuno različitih predmeta u isto vrijeme. Na kraju položim ispit a uopšte nemam osjećaj da vladam materijom i da poznajem cjelinu.”

Ima i pozitivnih efekata

Bolonjsku deklaraciju treba shvatiti kao akademski okvir za razvoj univerziteta i to podrazumijeva jako dug proces a BiH je na samom početku, kaže Tatjana Duronjić, vanredni profesor na FPN Banjaluka.

Tatjana Duronjić
Tatjana DuronjićFoto: DW/A. Slavnic

“Ako volite svoj posao, lakše je biti profesor danas nego nekada. Taj novi sistem nas je koliko toliko primorao da radimo na sebi. Meni iskreno više odgovaraju takvi modeli rada sa studentima gdje je mnogo razgovora i debate a manje klasičnih predavanja.”

Nedavno se u hrvatskoj javnosti polemisalo o ukidanju Bolonjskog procesa. Kao razloge, brojni profesori u toj zemlji navodili su nizak nivo znanja, činjenice da studenti duže studiraju, nastavnici drže više predmeta i zatrpani su birokratijom zbog ECTS bodova, dok mobilnost nije značajno povećana.

Autorka: Aleksandra Slavnić, Banjaluka

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić