Radovan Karadžić i mediji: Istorija u sjeni senzacije

Balkanska istraživačka mreža pratila je izvještavanje printanih medija u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji, Crnoj Gori i Kosovu. Ova je mreža u publikaciji pod nazivom "Istorija u sjeni senzacije" ustanovila da je "javnost, u poplavi vijesti o hapšenju Radovana Karadžića, prvih deset dana ostala uskraćena za bitne informacije", kaže analitičarka balkanske istraživačke mreže Nidžara Ahmetašević. "Javnost je dobila senzaciju, dok su žrtve zaboravljene, kao i informacije o Radovanu Karadžiću, posebno one koje se odnose na razloge njegovog hapšenja i optužnicu", pojasnila je Ahmetašević.

I konzervativni mediji u Crnoj Gori prilagođavali su se "potrebama tržišta" koje radije konzumira senzaciju nego informaciju, ističe Nedeljko Rudović, dopisnik BIRN-a iz Podgorice. "Tako da smo imali sve moguće informacije o tome kako je izgledao privatni život Radovana Karadžića dok se krio", rekao je Rudović dodajući u pojedinim crnogorskim medijima ipak nisu zanemarene informacije relevantne za Karadžićev slučaj u Hagu.

Senzacionalizam u izvještavanju nikome ne ide u prilog

Predsjednica Suda Bosne i Hercegovine Medžida Kreso također vjeruje da su u konkretnom slučaju žrtve uglavnom potisnute u drugi plan. Ona smatra da senzacionalističko izvještavanje ne ide u prilog ni optuženima ni oštećenima, te da ima situacija u kojima mediji otežavaju rad pravosudnih organa. "Zapravo bi mediji trebali raditi u skladu sa svojim kodeksom i omogućavati i sudovima i tužiteljstvima da rade u miru", napominje gospođa Kreso.

Analitičari smatraju da su senzacionalističkom izvještavanju skloni površni i neprofesionalni novinarski krugovi. Takvo je izvještavanje često rizično, posebno ako je predmet izvještaja rad pravosudnih organa. Zamjenik federalnog Ombudsmena za medije Mehmed Halilović ističe da uticaj medija na pravosudne organe može biti i pozitivan i negativan.

Uticaj medija na rad pravosudnih organa

"Negativno bi bilo da onemoguće redovan sudski postupak i to bi bilo najgrublje miješanje u rad pravosudnih organa" upozorava Halilović. Kao primjer negativnog medijskog uticaja Halilović navodi i "pristrasno infromiranje na osnovu kojeg se javnost unaprijed opredjeljuje, bez obzira na sudske postupke".

U pozitivnom smislu, doprinos medija se očituje i u razumijevanju sudskih postupaka, smatra Halilović. "Pogotovo razumijevanju potrebe da se postigne pravda, prije svega pravda žrtava i mediji u tom smislu mogu stvoriti povoljnu javnu klimu i podršku sudskim organima", kaže Halilović.

Prema monitoringu Balkanske istraživačke mreže (BIRN), regionalni mediji različito su izvještavali hapšenju i izručenju Radovana Karadžića. Na jednoj strani našli su se oni koji pokazuju jasne simpatije prema optuženom za najteže ratne zločine, a na drugoj oni koji su ga osudili i prije nego je izašao pred sudije. Pod uticajem takvih medija, često sklonih senzacionalizmu pa i propagandi, neminovne su bile i podjele u društvu.