1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Radnici spašavaju "Krivaju"

Poplave koje su nedavno opustošile mnoge dijelove BiH, pričinile su velike štete i brojnim preduzećima. Jedno od njih je i Krivaja iz Zavidovića čiji radnici koriste i vlastita sredstva kako bi spasili proizvodne pogone.

„Za sve dobro, kriva je Krivaja“, parola je s kojom je nekadašnji privredni gigant iz Zavidovića osvojio tržište bivše Jugoslavije, a potom i mnogih drugih zemalja.

Radosav Petrović

Radosav Petrović

„Krivaja je firma koja je nekada na ovim prostorima zapošljavala oko 10.000 radnika. To je bio sistem sa velikim brojem fabrika, a naše preduzeće bilo je najveći proizvođač namještaja u bivšoj Jugoslaviji“, kaže za Deutsche Welle direktor službe za zajedničke poslove Radosav Petrović.

Voda donijela nove probleme

Kapaciteti Krivaje u poslijeratnom tranzicijskom periodu znatno su reducirani. Pored nevolja koje sa sobom donosi pretvorba vlasništva, ovo preduzeće nedavno je pogodila i prirodna nesreća kakva se ne pamti u ovom dijelu BiH.

Rijeka Bosna izlila se iz korita plaveći i proizvodne pogone Krivaje. Stradale su mnoge mašine, sirovine i gotovi proizvodi. Voda je za sobom ostavila pustoš, a radnici se i danas bore sa velikim količinama blata i smećem koje je nanijela rijeka. Čisteći mašine i proizvodne pogone spašavaju šta se može spasiti.

Još uvijek traje čišćenje blata i mulja

Još uvijek traje čišćenje blata i mulja

Bitka za fabriku

„Ovdje je bio haos. Ovo je sve bilo u blatu, a voda je bila sigurno preko jednog metra. Evo, možete vidjeti koliko je štete napravljeno. Tri sedmice čistimo fabrike. Ako nam neko ne pomogne, ne znam kako ćemo dalje“, kaže Sejad Jozić.

Rukovoditelj održavanja Ašir Pekmić kaže da su mnoge mašine potopljene. „Mulj je ušao u hidrauliku, pneumatiku, cilindre i pumpe i sada sve to čistimo. Prvo otvaramo mašine, čistimo, mijenjamo oštećene dijelove i opet sklapamo. Ono što je za upotrebu ponovo smo stavili u funkciju. Dan i noć udarnički radimo“, kaže Pekmić.

Uništene su i zalihe drveta

Uništene su i zalihe drveta

„U najtežim danima, 15. i 16. maja, Krivaja je praktično bila odsječena od većeg dijela Zavidovića“, kaže direktor Petrović. „Oko 600 radnika priskočilo je u pomoć prvih dana, a potom su došli i ostali. Ono što je mene impresioniralo je odanost tih ljudi, njihova borbenost pri spašavanju mašina, proizvoda, sirovina... Na kraju, moram reći da je Krivaja samu sebe spasila, odnosno spasili su je njeni zaposlenici koristeći pri tome i vlastita sredstva, od alata do hrane“, ističe Petrović.

Štete su velike, a procjene su još u toku. Formirana je posebna komisija za utvrđivanje štete koja radi po preporukama općinskih i federalnih vlasti.

Tranzicija gora od ratova i poplava

Dio fabrike je očišćen, dio proizvoda je spašen

Dio fabrike je očišćen, dio proizvoda je spašen

Inače, prve eksploatacije krivajskog šumskog bazena započete su 1884. godine. Tada je, putem javne licitacije, Vlada BiH prodala njemačkom trgovcu Jozefu Majeru ukupno 6.023 hrastova stabla. Iste godine podignuta je i prva Krivajina pilana.

Za vrijeme bivše Jugoslavije, ovo preduzeće postaje privredni gigant sa velikim razvojnim potencijalima. Pedesetih godina prošlog stoljeća u rad je puštena Krivajina „Tvornica montažnih kuća“, a potom i pogoni za proizvodnju građevinske stolarije, parketa i namještaja. Sedamdesetih godina u proizvodnji dominiraju finalni proizvodi, a paralelno sa drvnom, Krivaja počinje i razvoj građevinarstva te metalne industrije.

Ova firma je tako preživjela dva svjetska rata, rat u BiH (1992-1995) i poplavu koja je doslovno mogla ugušiti proizvodnju u njenim proizvodnim pogonima. No, da li će preživjeti i tranziciju vlasništva u posljeratnoj BiH? Odgovor na ovo pitanje još uvijek niko ne zna. Građani Zavidovića i oko 1.100 radnika Krivaje nadaju se da hoće. Međutim, pokušaj privatiziranja iz 2008. godine nije uspio, a Krivaja je danas preduzeće u stečaju.

Pogledajte video 04:24

Pomoć iz Njemačke za žrtve poplava (4' 24'')

Preporuka redakcije

Audio i video zapisi na tu temu