1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Raditi i živjeti na njemački način"

Novinar Senad Malohodžić je u zdravi život "uložio cijeloga sebe". Fasciniran je njemačkim pogledima u proizvodnji organske hrane i iskustvima tvorca biološko-dinamičke poljoprivrede Rudolfa Štajnera.

default

Knjiga Senada Malohodžića o zdravoj ishrani i njemačkoj proizvodnji organske hrane

Televizijski i radio novinar Senad Malohodžić je u penziji, ali od one vrste novinara koji penziju uopšte ne priznaju. Radi i dalje. Vodi emisiju na državnom radiju iz svoje oblasti. Zove se „Živjeti zdravo“. U taj zdravi život, uložio je Senad Malohodžić cijeloga sebe. Pedeset godina je radio na jačanju ekološke svijesti građana BiH i učio ih zdravom načinu življenja. Napisao je i 17 knjiga iz iste oblasti. Brojna priznanja i nagrade, stekao je uređujući i vodeći televizijske emisije: „Znanje-imanje“, „Zelena panorama“, „Zlatna dolina“ i „Zelena dolina“. U ratu je građane Sarajeva učio preživljavanju, dajući im praktične savjete. Naprimjer, kako na terasi u nevelikim balkonskim žardinjerama, ili na zelenim parkovskim površinama, uzgojiti luk, mrkvu, paradajz, kupus ili papriku. Peršun se podrazumijevao. Na usijanom prozorskom simsu, rastao je kao iz vode.

Ratni uzgoj povrća na balkonu i britanska novinarka

Der Autor Malohodzic

Senad Malohodžić davao savjete tokom rata za uzgoj povrća na balkonima

Prisjećajući se tog vremena, Senad Malohodžić kaže:„Čula neka novinarka iz Velike Britanije da ja dajem neke savjete o uzgoju povrća na terasama i evo ti je, došla da napravi intervju sa mnom i da me slika na balkonu, kako stojim pored mog povrća. Ja stanujem na Grbavici i znam da je snajperista pravo preko puta, jer se svakog dana pretrčava taj dio ispred zgrade. Kaže ona meni, preko fotoreportera koji je s njom: 'Neka gospodin stane nasred balkona,' a ja ni pet ni šest, kažem gospođi: 'Odlično, ali stanite prvo vi!' Ona me gleda, ništa joj nije jasno. Kad sam joj objasnio da smo, dok stojimo tu na terasi, snajperisti kao na dlanu, samo je rekla: 'Oh, oprostite'.“ Pokušao je Senad Malohodžić naučiti Sarajlije i da u ratu uzgajaju puževe. Sa svojim prijateljem, profesorom Veterinarskog fakulteta u Sarajevu, kod jednog autolimara napravio je pužarnik. „Profesor je našao puževe, gdje ih je nafatao sam Bog zna, objasnio ljudima u mojoj emisiji kako se uzgajaju i čime se hrane. Hajde, misli, neka ljudi probaju. Kad, ujutru, zove mene profesor i kaže: 'Znaš šta je novo? Onaj naš pužarnik opuhan skroz. Ljudi sve odnijeli, pokrali, ni jednog puža nema.' Ništa nije ostalo. Eto, na šta je nužda tjerala ljude,“ kaže Senad. Anegdote iz rata završile su u njegovoj knjizi „Nade nisu umirale“.

Kroz Karla Maja zavolio Nijemce

Pitam ga kada počinje njegova fascinacija Nijemcima. „Imao sam deset godina kada sam u Doboju, u biblioteci, pronašao knjigu Karla Maja, „Vinetu“. Strašno sam se iznenadio kad sam je ugledao na polici, jer su okolo bile samo knjige ruske književnosti. Čitajući „Vinetua“, prvi put sam saznao za Indijance. Osjetio sam neku vrstu ljubavi za Karla Maja, jer je bio tako kontroverzan. Nikada nije bio u Americi, a tako je divno opisao Divlji zapad. Bio sam u stanju da se svađam sa svakim ko bi osporavao Karla Maja, ili negirao tu njegovu autentičnost u kazivanju. Kroz Karla Maja sam zavolio Nijemce,“ kaže novinar Senad Malohodžić. Onda se prije izvjesnog vremena upitao, kako bi čovječanstvo izgledalo, bez ogromnih dostignuća njemačkog naroda, bez njemačkog uma, njihove radinosti i fundamentalne nauke tog naroda. „U filozofiji, nauci i umjetnosti – u svemu su veliki,“ kaže Malohodžić i dodaje da mu je jednostavno sinulo, kako bi trebalo da napravi nešto kao enciklopediju, da uzme od svega njemačkog po malo.

Autor des Buches Senad Malohodzic

Malihodžićeva knjiga rezultat putovanja po Njemačkoj

Autor uzeo najbolje od Nijemaca

„Otišao sam u njemačku ambasadu u Sarajevu, kod tadašnjeg ambasadora Michaela Georga Schmunka, objasnio svoju želju da odem u Njemačku i zamolio da mi se omogući pristup nekim institutima. Tada su u OHR-u radili Hartwig Breternitz i Deterd Goeman koji su osmislili moje višednevno putovanje po Njemačkoj. Ono što me posebno zanimalo, bila je organska proizvodnja hrane. Posjetio sam Štutgart, Darmštat, Drezden, Minhen, Karlsrue i druge njemačke gradove,“ kaže Malohodžić. .

Malohodzic in seinem Viertel

Malohodžić zna recept za dug život

Rezultat tog istraživanja i putovanja po Njemačkoj je knjiga „Raditi i živjeti na njemački način“. Nedavno je promovirana u Fojnici, u franjevačkom samostanu, a promocija u Sarajevu priprema se za 12. februar. Knjiga ima 220 strana, bogato je ilustrirana i ovo su samo neki naslovi poglavlja: „Njemački agrar, juče danas i sutra“, „Organska i bio-dinamička poljoprivreda“, „Zdravlje“, „Najpopularnija jela“, „Ekologija“, „Kultura, umjetnost, sport“ i „Zanimljiva Njemačka“. U poglavlju „Najpopularnija jela“, naprimjer, možete pronaći recepte za schwäbischer kirschenmichel, (švapski nabujak od trešanja), ili schlesisches himmelreich (šlesko nebesko kraljevstvo). Po svemu se vidi da je autor 'uzeo' ono najbolje od Nijemaca i Njemačke.

Fasciniraju me vizijom proizvodnje organske hrane

„Fasciniraju me najviše svojom vizijom u proizvodnji organske hrane, a to znači vraćanje proizvodnji predaka, ili tačnije, iskustvima tvorca biološko-dinamičke poljoprivrede Rudolfa Štajnera. Tu proizvodnju podsticajima prate vlada i tržište, tako da će Njemačka do 2020.godine imati 15-20 posto ukupnih obradivih površina pod biološko-dinamičkim uzgojem povrća, voća i žitarica,“ kaže Senad Malohodžić i dodaje da je rad na knjizi „Raditi i živjeti na njemački način,“ iziskivao mnogo istraživanja u Njemačkoj i puno rada kada se vratio sa ovog zanimljivog putovanja po zemlji Karla Maja.

Živjećeš onoliko koliko se krećeš

Prije nego što napustimo kafić u njegovom kvartu, molim Senada Malohodžića da nam otkrije tajnu zdravog života.„Poenta je u izbalansiranoj ishrani. Znate kako Kinezi kažu: doručak prigrli, ručak podijeli sa prijateljem, a večeru prodaj neprijatelju. To je zlatno pravilo. Zapravo, suština je u kretanju i plivanju. Živjećeš onoliko koliko se krećeš. Sva je filozofija u tome. I med je vrlo važan u ishrani i kozmetici. A zamislite, mi u BiH imamo svega dvoje-troje nutricionista, kao da njihova uloga u društvu nije bitna,“ kaže novinar Senad Malohodžić. Na rastanku, slažemo se da u BiH sigurno ima mnogo onih koji bi živjeli na njemački način, a malo manje onih koji bi radili na njemački način. U svakom slučaju, knjiga Senada Malohodžića, „Raditi i živjeti na njemački način“, još jedan je most između naroda i njihovih različitih iskustava.