1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Komentar

Radikalizovani pojedinci najveća opasnost

Hans-Georg Masen, predsjednik Savezne službe za zaštitu ustava, kako se u Njemačkoj zove služba za državnu bezbjednost, u razgovoru za DW govori o džihadistima iz Njemačke i radu obavještajnih agencija.

Hans-Georg Masen, po profesiji pravnik, dvije decenije je radio u Saveznom ministarstvu unutrašnjih poslova gdje je od 2008. bio načelnik štaba za borbu protiv terorizma. Od avgusta prošle godine je Predsjednik Nemačke službe za zaštitu ustava.

Masen kaže da se polazi od toga da se u takozvanim borbenim zonama, na avganistansko-pakistanskoj granici, ali i u Somaliji, dijelovima Libije i Sirije nalazi više od 50 a manje od 100 džihadista iz Njemačke. Svi su muškarci, većina je mlada, starosti od 17 do 30 godina, migrantskog porijekla, mada je i broj konvertita porastao u posljednjih nekoliko godina. Sirija je trenutno u trendu, pa je oko 40 džihadista iz Njemačke u toj zemlji, a iz zapadne Evrope u cjelini ih je od 250 do 500.

Najveća briga - pojedinci

Hans-Georg Masen

Hans-Georg Masen

Postavlja se pitanje u kojoj mjeri povratnici iz ratnih područja predstavljaju opasnost kada se vrate u Njemačku? "Jedan od glavnih razloga zbog kojeg su potencijalno opasni leži u tome što se vraćaju kao iskusni borci, koji znaju da rukuju s oružjem i kako se prave eksplozivne naprave. Pored toga, postoji mogućnost da pripadaju terorističkoj mreži i da se vraćaju sa zadatkom. Ono što nas takođe brine, su ljudi koji dolaze ideološki opterećeni i postaju uzor za određenu klijentelu."

Hans-Georg Masen kaže da tajne službe imaju dosta dobar pregled situacije, pogotovu kada su pitanju islamističke strukture. „Međutim, najveća briga su pojedinci, koji se ne „ističu“ na internetu ni u privatnom životu. Sjetite se slučaja Arida Uke, kosovskog Albanca koji je prije dvije godine ubio dva američka vojnika na frankfurtskom aerodromu. Niko nije unaprijed znao da je bio toliko radikalizovan.“

Etničke i jezičke barijere

Protiv takvih napada pojedinaca treba da se bori društvo u cjelini. Svako može da doprinese bezbjednosti, kaže Masen. To znači, da treba prijaviti značajne promjene u svom okruženju, bilo na poslu ili u porodici.

Drugo, neophodno je da organi bezbjednosti još više prate šta se dešava na društvenim mrežama i da prepoznaju da li se neko radikalizovao.

Tu se međutim Nijemci često suočavaju sa etničkim i jezičkim barijerama. „Etničke i jezičke barijere su stalni izazov za nas. Borimo se s tim tako što zapošljavamo priličan broj ljudi sa migrantskim porijeklom i što naše osoblje obučavamo u skladu sa potrebama. Ali to i dalje ostaje izazov, jer džihadisti nisu ograničeni samo na jednu etničku grupu, to su Somalijaci, Avganistanaci, Turci, ali i etnički Nijemci i drugi Evropljani."

Autori: Denis Štute / Dijana Roščić

Odgovorni urednik: Azer Slanjankić

16488315

16672011